Zbog plovnog puta ugrožen Kopački rit

Park prirode Kopački rit je jedna od najvećih fluvijalno-močvarnih nizina u Europi. Ovo područje tijekom godine značajno mijenja svoj izgled, ovisno o intenzitetu plavljenja, pretežno iz Dunava, te mnogo manje iz Drave. Kopački rit se također ponosi svojim rasporedom bara i greda koje poprimaju izgled delte, bogatim staništem ptica močvarica, te specijalnim zoološkim rezervatom ugroženih vrsta.

Upravo zbog svojeg bogatog sadržaj, Kopački rit omiljena je destinacija turista koji posjete Slavoniju.

UNESCO je sredinom ovog tjedna u svom sjedištu u Parizu proglasio rezervat biosfere Muru-Dravu-Dunav svojom baštinom. Ovaj prekogranični rezervat biosfere drugo je područje Republike Hrvatske uključeno u Svjetsku mrežu rezervata biosfere, nakon Velebita proglašenog 1977. U posljednje dvije godine provodi se projekt ‘Zaštita Europske Amazone’ čiji je glavni cilj upravo pomoć državama u nominiranju tog područja pri UNESCO-u.

Nakon ovog priznanja, nevladine organizacije vjeruju da će i Austrija, Slovenija i Srbija slijediti primjer Hrvatske i Mađarske, te da će već iduće godine cjelokupni rezervat biti proglašen UNESCO-vom baštinom. 

No, u istom trenutku na području Mure Drave i Dunava planiraju se veliki infrastrukturni projekti, koji će degradirati biološku i krajobraznu raznolikost ovog područja.

Zbog par brodova koji plove Dunavom, Agencija za vodne putove odlučila je potrošiti 25 milijuna kuna na regulaciju 53 kilometra Dunava kako bi mu povećala plovnost.

Čuvari prirode i lokalno stanovništvo su protiv tog projekta tvrdeći kako je besmislen i ekološki poguban, a jedini smisao je profit interesnih lobija. Ovim projektom mnoge životinje bi izgubile svoje stanište. Državne institucije tvrde kako je regulacija neizbježna jer je Hrvatska obvezna osigurati plovnost, gaz od 2,5 m najmanje 300 dana u godini, od granice do ušća Drave u Dunav.

Ravnatelj Agencije za vodne putove Miroslav Ištuk, ističe kako su lani brodovi 30 dana imali zabranu plovidbe uzrokovanu niskim vodostajem, a šteta je je iznosila 6,5 milijuna eura. Regulacijom 53 kilometra Dunava, smanjila bi se opasnost od poplava i u zimskim mjesecima osigurao pravilan protok i prijenos leda, poručuju iz Agencije.