Zeleni Osijek je na saborskoj sjednici predstavio analizu ekološke katastrofe požara u Dravi International

Danas su predstavnici udruge Zeleni Osijek sudjelovali na 58. tematskoj sjednici Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskog Sabora na kojoj je glavna točka dnevnog reda bila Problematika požara u Dravi International te sličnih događaja na oporabilištima otpada. Tematska sjednica imala je za cilj uvidjeti kako na temelju dosadašnjih incidenata na oporabilištima otpada ojačati regulatorno institucionalno okruženje s ciljem prevencije njihove pojave u budućnosti. Na tematskoj sjednici sudjelovali su saborski zastupnici, predstavnici ministarstava, Grada Osijeka, županije OBŽ, Državnog inspektorata RH, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, udruga te ostalih relevantnih institucija.

Zeleni Osijek je na sjednici predstavio analizu ove ekološke katastrofe te je predao zahtjeve za unaprjeđenjem sustava kako bi se ovakve situacije prevenirale, ali i u njihovom slučaju eventualne posljedice svele na najmanju moguću razinu štetnosti po okoliš i stanovništvo.

Očitovanje Državnog inspektorata RH (.PDF)

Odgovor Osječko – baranjske županije na naš zahtjev za informaciju o rezultatima mjerenja (.PDF)

PRIJEDLOZI UNAPRIJEĐENJA SUSTAVA RH ZA SUOČAVANJE SA EKOLOŠKIM KATASTROFAMA

• Iskustva iz požara u Dravi International
  

4.10.2023. u ranim jutarnjim satima izbio je požar u Dravi International u kojem je gorio uskladišteni plastični otpad. Ovaj događaj je najveća ekološka katastrofa u novijoj Hrvatskoj povijesti koji ukazuje na brojne nedostatke u sustavu gospodarenja otpadom u RH, nadzoru i praćenju provedbe zakonskih obaveza ovakvih postrojenja, provedbi protupožarnih mjera, opremljenosti vatrogasnih službi, sustavu upozoravanja i informiranja građana, kapacitetima civilne zaštite, praćenju razine onečišćenja tijekom i nakon katastrofe te transparentnom i kvalitetnom informiranju javnosti i mjerama neophodnim za ublažavanje posljedica.

Ovim putem Vam dostavljamo naše prijedloge za unaprjeđenje cjelokupnog sustava temeljene na našim analizama i iskustvima iz ove ekološke katastrofe:

1. Unaprjeđenje Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama (Sustav)

Požar je buknuo iza ponoći 4.10.2023. Poruke putem SMS-a o požaru nekim građanima Sustav je poslao tek oko 4,30 sati ujutro, što smatrano zakašnjelom informacijom koja nije došla do svih građana Osijeka. Također tijekom tog dana građani koji stanuju u Osijeku, a taj dan su putovali na radno mjesto izvan Osijeka nisu više dobivali informacije putem Sustava, kao niti sljedećih dana. Sustav bi pored upozoravanja javnosti u širem okruženju požara (u ovom slučaju na području svih županija koje su bile u kontaktu sa dimom od požarišta) trebao informirati (na webu i putem sms-a) građane o trenutnom stanju na požarištu kao i posljedicama i rezultatima analize zraka, tla, vode tijekom i nakon krize (katastrofe, incidenti…), te davati preporuke o načinu postupanja u skladu s rezultatima.

2. Unaprjeđenje opremljenosti vatrogasnih službi i sustava protupožarnih mjera

Snimke sa požarišta pokazale su da je velika većina vatrogasaca požar gasila bez maski ili sa maskama neprikladnim za gašenje požara visoke toksičnosti. Na ovakav način ugrožavaju se životi i zdravlje profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca. Također se kroz medije ukazivalo o potrebi primjene adekvatnijih metoda gašenja ovakvog tipa požara, npr. metodom „pjene“. U skladu sa regijom koju pokrivaju i na temelju analize postojećih rizičnih postrojenja, vatrogasne službe moraju imati svu potrebnu opremu i njihovu brojnost neophodnu za gašenje požara. Također je neophodno osigurati unaprjeđenje protupožarnih mjera u rizičnim postrojenjima kao i češće praćenje svih zakonskih obaveza unutar istih postrojenja. 

3. Unaprjeđenje sustava praćenja kvalitete okoliša (zrak, voda, tlo, biljni i životinjski svijet)

Postojeće mjerne postaje u Osijeku nalaze se na pozicijama u blizini rijeke Drave gdje je uvijek onečišćenje manjih vrijednosti. Tražimo da se postojeće postaje osposobe za mjerenja svih štetnih spojeva koji mogu nastati ovakvim ili sličnim incidentima, kao i da se postave dodatne stacionarne postaje prema rizičnim postrojenjima, odlagalištima otpada te uz industrijske zone i prometnice velikog intenziteta u gradovima.

Ova katastrofa pokazala je da u regijama i u RH ne postoje svi potrebni mjerni instrumenti kao niti osposobljenost nadležnih za mjerenje kvalitete zraka u ovakvim situacijama. Prilikom uzimanja uzoraka u ovom požaru mjerni instrumenti su dolazili iz drugih regija RH kao i što su neki od uzoraka poslani na analizu u strane zemlje. Na ovaj način izostale su pravovremene informacije o zagađenju kao i upozorenja javnosti o mjerama postupanja u ovakvim situacijama i mjerama ublažavanja posljedica. Zavodi za javno zdravstvo i druge nadležne institucije na regionalnoj razini i na temelju rizičnih postrojenja iz regije koju pokrivaju, trebaju imati neophodnu opremu za analizu svih oblika onečišćenja prouzročenih iz različitih vrsta akcidenata (požari, izlijevanje tekućina, isparavanje i sl.).

4. Unaprijediti sustav informiranja javnosti

U slučaju Drave International javnost i građani su tražili pravovremene informacije kako bi se znali prilagoditi situaciji i smanjiti posljedice katastrofe po njihovu sigurnost, zdravlje, imovinu i gospodarstvo. Upravo su zbog neinformiranosti građani postali nepovjerljivi prema informacijama koje su dolazile, a bile su vrlo šture i nepotpune.

Zeleni Osijek je još 6. listopada podnio nadležnima „Zahtjev za dostavu informacija i rezultata mjerenja kakvoće zraka na području Osijeka i okolice“. Odgovor smo dobili tek 3. studenog, te nakon tog datuma nigdje nisu javno objavljeni rezultati mjerenja koji se provode nakon požara, kao niti lokacije uzorkovanja, spojevi koji su mjereni, a niti izmjerene vrijednosti. U odgovoru koji smo dobili 3.11. od strane tajništva Osječko – baranjske županije između ostalog navodi se sljedeće „Dana 4. listopada 2023. godine u večernjim satima izvršena su mjerenja kvalitete zraka od strane stručnjaka Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar na prijenosnom uređaju GCMS (Torion T9). Mjerenjima se obuhvatilo više lokacija zahvaćenog područja. Na mjestu požarišta je utvrđena prisutnost onečišćujućih tvari, te stirena i etilbenzena. U Antunovcu je utvrđena povećana koncentracija lebdećih čestica. Daljnja mjerenja nisu nastavljena jer je došlo do kontaminacije mjernog uređaja.“. Nadalje se u Odgovoru navodi da su od 5. do 9. listopada nastavljena mjerenja od strane djelatnika Nastavnog zavoda Primorsko – goranske županije te da su mjerenja vršena u uvjetima povećanih koncentracija plinova i čestica te je mjerenje obustavljeno jer mjerni aparat na internom testiranju nije zadovoljio kriterije te je poslan na servis.

Kada nakon ovakvog Odgovora u kojemu se navodi da su se mjerni uređaji kvarili zbog prevelike koncentracije zagađenja, u javnost dođe informacija od strane nadležnih da su Preliminarni rezultati pokazali da ne postoji rizik za zdravlje potrošača ako je došlo do konzumacije hrane, onda uistinu postoji razlog za nepovjerenje građana prema sustavu, preporukama i informacijama koje su dostupne.

U informaciji iz Državnog inspektorata navodi se da su od „110 uzetih uzoraka hrane 4 uzorka nesukladna. U tri uzorka paprike utvrđena je koncentracija kadmija iznad maksimalno dopuštene količine i u jednom uzorku jaja utvrđena je količina zbroja dioksina i DL-PCB-a iznad propisane najveće dopuštene količine. Za nesukladne uzorke donesene su mjere zabrane stavljanja na tržište i naređeno je neškodljivo zbrinjavanje“. Ovo je prva informacija koja je dostupna javnosti o toksičnosti prehrambenih proizvoda, iako još uvijek nije jasno na kojim lokalitetima su uzeti ovi uzorci. Postavlja se pitanje što je sa susjednim usjevima i površinama sa kojih nisu uzeti uzorci, te da li je i kod njih došlo do iste ili slične kontaminacije. Ova informacija sa točnim lokalitetima uzorkovanja mora biti dostupna javnosti, na temelju koje će poljoprivrednici i potrošači procijeniti žele li konzumirati hranu sa površina koje su u blizini ili na području utjecaja ove katastrofe.

Mjerenja i koncentracije onečišćenja u ovom predmetu moraju biti nastavljena i u narednom periodu, a cjelovite informacije (lokacija, vrijeme, spojevi, izmjerene i granične vrijednosti) o njima trebaju biti dostupne javnosti i javno objavljene te interpretirane na razumljiv način. Isti pristup dostupnosti informacija treba biti prisutan kod svih sljedećih situacija.

5. Intenzivniji nadzor zakonitosti rada rizičnih postrojenja od strane inspekcijskih službi
   

U službenoj informaciji Državnog inspektorata RH koja je dostavljena Odboru za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog Sabora detaljno su navedene nepravilnosti koje su utvrđene u radu tvrtke Drava International zbog čega su pokrenuti prekršajni i kazneni postupci. Došlo je do povreda Zakona o gospodarenju otpada, Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o zaštiti zraka, Zakona o Državnom inspektoratu i Zakona o radu. Nama je u potpunosti nepojmljivo da npr. ovakvo postrojenje ispušta otpadne vode bez vodopravne dozvole, da se tehnološki proces proizvodnje pirolitičkog ulja (diesela) provodi bez odgovarajućeg akta za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom te da se tek nakon ekološke katastrofe utvrđuju ovi i drugi navedeni propusti. U ovom slučaju u potpunosti je zakazao nadzor inspekcijskih službi u praćenju zakonitosti rada ovog postrojenja.

U prvim medijskim priopćenjima sa požarišta prikazani su strani radnici koji su sa putnim koferima izlazili sa požarišta, nakon čega se potvrdilo da su imali smještaj unutar tvornice Drava international. Prema informacijama iz Centra za mir nenasilje i ljudska prava u krugu tvornice još uvijek je u kontejnerima smješteno 117 stranih radnika. Uvjeti i zakonitost smještaja radnika unutar kruga tvornice u kojem se dogodila ekološka katastrofa prije tri mjeseca je po nama u potpunosti neprihvatljiv te zakonski i uvjetno upitan. 

6. Izraditi Akcijski plan za izvanredne situacije – industrijske nesreće

Akcijski plan za ekološke katastrofe – industrijske nesreće treba biti donesen na razini svih županija/regija u RH u kojima postoje postrojenja koja mogu dovesti do ekološke katastrofe. Plan između ostalog treba sadržavati:

• Analizu svih potencijalnih rizika (potencijalne ekološke katastrofe, mapu rizičnih postrojenja/tvornica/pogona i procjena svih rizika)
• Analizu potrebnih kapaciteta javnih i stručnih službi (oprema, infrastruktura, osposobljenost ljudstva, stručna osposobljenost …)
• Protokol o postupanju za svaki pojedini rizik
• Načine komunikacije sa građanima, uključivanje građana i civilnog društva, sustav upozoravanja, predviđanja, savjetovanja i kvalitetnog informiranja

7. Unaprjeđenje zakonodavstva i sustava gospodarenja otpadom u RH

Neophodno je temeljito revidiranje zakonodavstva i praksi vezanih za uvjere rada i nadzor rizičnih postrojenja kako bi se postigla maksimalna sigurnost i ekološka odgovornost. Također je potrebno napraviti temeljitu reviziju i modernizaciju sustava upravljanja otpadom u RH, usklađenu s najboljim standardima i praksama Europske Unije.