ŽIVOT

Znanstvenici: U borbi s pandemijom ne smije se zaboraviti na klimatsku krizu

"Radi se o međusobno ovisnim, isprepletenim krizama, osobito u kontekstu pojave pandemija i gubitka bioraznolikosti, gdje su evidentne izravne uzročno-posljedične veze"

    Objavljeno 21.12.2020
    Ivona Amidžić

    Znanstvenici za klimu Hrvatska pozvali su da se u borbi s pandemijom ne zaboravi i na klimatsku krizu jer su one međusobno ovisne i isprepletene, pri čemu klimatska kompleksnošću znatno nadmašuju epidemiološku krizu.

    Hrvatska je izuzetno ranjiva na te krize pa ovim priopćenjem još jednom želimo ukazati na nužnost hitnog i usmjerenog djelovanja kako bismo prevenirali socijalni kolaps i ostavili mogućnost društvene tranzicije ka održivom i otpornom sustavu, kaže se.

    Pandemija COVID-19 je izazvala globalnu javnozdravstvenu, ekonomsku i socijalnu, ali smo istovremeno suočeni i s klimatskom krizom i krizom bioraznolikosti, koje svojom kompleksnošću i obuhvatnošću znatno nadmašuju trenutnu epidemiološku krizu.

    U oba slučaja, radi se o globalnim krizama, a suočavanje s njima mora biti neodgodivo i temeljeno na rezultatima interdisciplinarnog znanstvenog pristupa na kojima se gradi sinergijsko intersektorsko djelovanje, kaže se u priopćenju.

    Radi se o međusobno ovisnim, isprepletenim krizama, osobito u kontekstu pojave pandemija i gubitka bioraznolikosti, gdje su evidentne izravne uzročno-posljedične veze, kaže se i dodaje da pravi odgovor na bilo koju od njih podrazumijeva i razmatranje veza i interakcija s ostalim krizama.

    Pravilna klimatska politika, koja podrazumijeva sustavnu promjenu, uključuje i jačanje otpornosti i snage javnozdravstvenog sustava, jer trenutna epidemiološka kriza zasigurno nije zadnja, već predstavlja konstantu s kojom ćemo se morati znati nositi u budućnosti.

    Inicijativa Znanstvenici za klimu Hrvatska početkom godine pozvala je institucije zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske na ambiciozniju sustavnu klimatsku akciju, pri čemu su ponudili stručnu pomoć, kaže se.

    Odnos institucija Republike Hrvatske prema klimatskoj krizi i dalje je daleko od zadovoljavajućeg, a većinu klimatski relevantnih politika moramo ocijeniti kao neambiciozne, promašene i krivo usmjerene. Strateški dokumenti koje RH donosi u tom kontekstu vrlo su načelni i neinventivni te podrazumijevaju detaljnije definiranje konkretnih provedbenih alata, što svakako nije prihvatljivo u kontekstu nužnosti hitnog i usmjerenog djelovanja.

    Potreban je snažan i neodgodiv zaokret prema obnovljivim izvorima energije i njihova decentralizacija, poručuju Znanstvenici za klimu.

    Također, potrebne su hitne intervencije na područjima prometa i gospodarenja otpadom, jer su prvom emisije porasle za više od 60 posto a u drugom za više od 90 posto u odnosu na 1990., kaže se.

    Šume, koje omogućuju značajan odljev emisije ugljikovog dioksida, izložene su vrlo negativnom utjecaju masovnih prenamjena zemljišta.

    Hrvatsku u neposrednoj budućnosti očekuje znatno veća učestalost ekstremno sušnih razdoblja i toplinskih valova, poplava i ekstremnih padalina, požara, podizanje razine mora i zaslanjenje priobalnih voda, što će imati izravne negativne posljedice na kvalitetu života, gospodarstvo i društvo.

    Da bismo uspjeli u transformaciji prema održivom društvu, potrebno je zajedničko djelovanje svih, što isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja kao što je Hrvatska, zaključuje se.

    (Hina)

    foto: unsplash

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    Laboratorij će se koristiti za potrebe istraživačkih projekata, samostalnih istraživanja te održavanje nastave

    Novi laboratorij za psihološka i lingvistička istraživanja na FFOS-u

    Novi laboratorij za psihološka i lingvistička istraživanja veličine je 70 m2 i ubraja se u skupinu većih laboratorija na fakultetima Više…

    U većini država članica muškarci su nešto više pogođeni u pogledu skraćivanja očekivanog životnog vijeka

    Pandemija skraćuje očekivani životni vijek u EU-u

    Pandemija covida-19 prekinula je dugogodišnji rast očekivane životne dobi i u većini država članica EU-a očekuje se kraći životni vijek Više…

    Projekt ima nekoliko specifičnih istraživačkih ciljeva čija se realizacija temelji na primjeni inovativnih digitalnih tehnologija

    DECriS: projekt FFOS-ovog Odsjeka za informacijske znanosti

    Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek nositelj je projekta DECriS – Digital Education for Crisis Situations: Times When There Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    Na bolničkom liječenju nalazi se 106 osoba oboljelih od COVID-19

    U OBŽ 28 novopozitivnih, preminule četiri osobe

    Strože epidemiološke mjere uvode se i u Primorsko-goranskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Zagrebačkoj županiji

    Od ponedjeljka strože mjere u Osječko-baranjskoj županiji

    Na području Osječko-baranjske županije u samoizolaciji se trenutno nalazi 1.551 osoba.

    Na koronavirus novopozitivno 88 osoba, preminule dvije osobe