Županica predstavila Program potpora za mlinsku industriju: jačanje lokalne prerade žitarica

Županica Nataša Tramišak je u prostorijama Osječko-baranjske županije održala sastanak s predstavnicima mlinske industrije koji imaju ili planiraju proizvodne kapacitete na području Županije. Tom ih je prilikom upoznala s detaljima Programa potpora za preradbene kapacitete u mlinskoj industriji za razdoblje 2026. – 2029., a putem kojeg mogu ostvariti značajnu potporu Osječko-baranjske županije u unaprjeđenju ili podizanju novih prerađivačkih kapaciteta, modernizaciji proizvodnih procesa te povećanju konkurentnosti mlinske industrije na području Osječko-baranjske županije, s ciljem jačanja lokalne prerade žitarica, stvaranja dodatne vrijednosti i osiguravanja dugoročne stabilnosti proizvodnje hrane.

– U Osječko-baranjskoj županiji upravo smo održali važan strateški sastanak s predstavnicima prerađivačke, odnosno mlinske industrije s našeg područja. Sudjelovalo je čak 19 predstavnika sektora, što jasno potvrđuje velik potencijal koji Osječko-baranjska županija ima u ovom segmentu gospodarstva. Cilj sastanka bio je predstaviti program potpora Osječko-baranjske županije namijenjen prerađivačkim kapacitetima, odnosno mlinskoj industriji, koji je planiran za provedbu u 2026. godini. Program potpora je u cijelosti pripremljen te je predstavljen dionicima sektora, a njime će Županija dodjeljivati potpore za pokretanje i unaprjeđenje proizvodnje, odnosno preradu brašna upravo na području naše županije. Svjesni smo iznimnog potencijala našeg poljoprivrednog zemljišta – Osječko-baranjska županija raspolaže s 212.000 hektara poljoprivrednih površina, od čega najveći dio čine oranice, a proizvodnja žitarica zauzima posebno važno mjesto. U 2025. godini proizvedeno je čak 384.000 tona pšenice, što dodatno potvrđuje snagu našeg poljoprivrednog sektora. Posebno nas veseli činjenica da na području Županije trenutačno djeluje šest aktivnih mlinova s ukupnim kapacitetima od 50.000 do 60.000 tona godišnje, ali i izražen interes postojećih mlinara, kao i onih koji planiraju proširenje ili pokretanje proizvodnje. Naš je jasan interes povezivanje primarne poljoprivredne proizvodnje s prerađivačkom industrijom, odnosno jačanje veze između ratarske proizvodnje i sektora prerade. Upravo su ovakvi sastanci i programi potpore konkretni koraci u tom smjeru – kazala je županica i dodala da je dugoročni cilj Osječko-baranjske županije da se što veće količine pšenice, ali i drugih žitarica, prerađuju upravo na ovom području, prvo u brašno, a potom i u proizvode više dodane vrijednosti poput tjestenine i drugih pekarskih proizvoda. Time se ističe,  osigurava stabilnost i sigurnost proizvodnje hrane na lokalnoj razini, što je ujedno jedan od ključnih preduvjeta ukupne sigurnosti i stabilnosti Republike Hrvatske.

Detalje Javnog poziva iznio je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Ilija Pranjić naglasivši kako je najvažniji uvjet da se ulaganje provodi na području Osječko-baranjske županije. – Također, važno je naglasiti da korisnici ne smiju imati započeta niti provedena ulaganja prije podnošenja zahtjeva na javni poziv. Projekti će se bodovati prema unaprijed definiranim kriterijima, pri čemu je maksimalan broj bodova 40, a minimalan prag za ostvarivanje potpore iznosi 20 bodova. Sukladno bodovanju i ispunjenju uvjeta, iznos potpore kretat će se od 10.000 do 500.000 eura, o čemu je već govorila i županica. Svi detaljni uvjeti, kriteriji i postupak prijave bit će jasno propisani u samom javnom pozivu, koji će biti objavljen tijekom mjeseca ožujka. Pozivamo sve zainteresirane korisnike i potencijalne prijavitelje da se za dodatne informacije i pojašnjenja obrate Upravnom odjelu za poljoprivredu i ruralni razvoj, gdje će im stručne službe pružiti svu potrebnu pomoć kako bi postupak prijave protekao jasno i bez nedoumica – istaknuo je Pranjić.

Josip Mihaljević iz tvrtke Eko Jazo zahvalio se županici na ovoj mjeri koja će kako ističe, uvelike pomoći prerađivačima i proizvođačima žitarica. – Mi trenutno u našim pogonima preradimo negdje jednu petinu žitarica koje sami proizvedemo, a četiri petine kupimo. Povećanjem kapaciteta u vidu kupovine mlina, povećat ćemo potrebu za kupovinom dodatnih žitarica, a naravno ta kupovina će biti nekom od primarnih poljoprivrednih proizvođača garancija da će moći proizvesti nešto što će netko po dogovorenoj cijeni i otkupiti. I tu se u stvari pravi taj krug, daje se jedna dodana vrijednost proizvodu koja je definitivno potrebna za opstanak opće poljoprivrede u Hrvatskoj. Mi imamo u planu kupovinu još jednog mlina i ostale pripadajuće opreme i čekamo ovaj poziv na koji se definitivno  planiramo javiti – rekao je Mihaljević.