Nakon nekoliko dana Benovo se stanje pogoršalo. Sve mu je više nedostajalo daha. Na kraju je odlučio da bi bilo najbolje da ode na pregled u bolnicu.
“Zaista je bio zabrinut. Ušao je u spavaću sobu i rekao da bi bilo najbolje da ode u bolnicu“, ispričala je njegova supruga, a prenosi CNN.
Poslali su ga kući iz bolnice
Kada su ga zaprimili u bolnici, stavili su ga na kisik nakon čega mu je bilo bolje. Zatim su mu dali nešto tekućine i lijekova te ga poslali kući. Sljedeće se nedjelje osjećao bolje, ustao je iz kreveta i prvi put pojeo nešto za večeru.
“Nedjelja je bila prekrasna. Kretao se, razgovarao s nama”, kazala je Brandy. No tijekom noći simptomi su se vratili.
“Ben je uvijek govorio da su noći najgore. Puno se znojio i bilo mu je jako teško disati“, ispričala je njegova supruga.
U jednom trenutku, Ben je svojoj supruzi rekao da mu je jako teško. Kada ga je pitala treba li pozvati hitnu, on je odgovorio da nije siguran. Kasnije je zaspao i činilo se da je sve u redu, no kada se Brandy sljedeći dan probudila, vidjela je da je on tijekom noći preminuo.
Kako se to moglo dogoditi?
Njegova smrt mnoge je šokirala, pogotovo njegovu suprugu. Znala je da joj je muž bolestan, ali kako je moguće da mlad, zdrav 30-godišnjak bez drugih zdravstvenih problema tako brzo umre od koronavirusa?
Ben Luderer samo je jedan od više slučajeva kada se mladim osobama zaraženim koronavirusom naglo pogoršalo i koje su vrlo brzo umrle. Već je neko vrijeme poznato da covid-19 nije samo bolest starijih ljudi te da mladi i zdravi znaju podleći njenim teškim simptomima i trebaju hospitalizaciju.
Prema najnovijoj analizi američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) nad 2449 pacijenata čija je dob poznata, 18% je imalo između 45 i 54 godine, a čak 29% između 20 i 44 godine. Među onima koji su hospitalizirani, 18% je bilo u dobi od 45 do 54, a 20% u dobi od 20 do 44.
Moguća objašnjenja
Stručnjaci sada razmatraju nalazi li se odgovor možda u našim genima koji na neki način određuju hoćemo li imati blaže ili teže simptome.
Naime, jedna mogućnost je da na razinu simptoma utječe varijacija gena u ACE2 genu. ACE2 je enzim koji se pričvršćuje na vanjsku površinu plućnih stanica, ali i na srce. U časopisu Science, imunolog Philip Murphy iz Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti rekao je da bi “varijacije gena ACE2 mogle olakšati ili otežati virusu da prodre u plućne stanice”.
Također je moguće da kod nekih bolesnika zaraženih koronavirusom nestane važnog sastojka koji proizvodi naše tijelo. Radi se o sastojku naziva surfaktant koji plućima omogućuje lakše širenje i stezanje. Kada bi pluća zamislili kao spužvu, surfaktant bi bio deterdžent koji ju čini mekom i gipkom. Bez surfaktanta, pluća postaju tvrda i ukočena te se teže stišću i rastežu. Nedostatak tog sastojka mogao bi biti razlog zašto se neki pacijenti bore za život iako se nalaze na respiratorima.
Još jedno objašnjenje je raznolikost načina na koji imunološki sustav našeg tijela reagira na viruse i bakterije. Kod nekih mladih, zdravih ljudi, vrlo reaktivan imunološki sustav dovodi do jake upalne oluje (takozvana citokinska oluja) koja preplavljuje pluća i druge organe. U tim slučajevima problem nije star ili oslabljeni imunološki sustav, već onaj koji previše reagira. Neki liječnici smatraju da je to razlog zašto steroidi, sredstva za suzbijanje reakcije imunološkog sustava, pomažu nekim pacijentima.
Potrebna dodatna istraživanja
Za bolje razumijevanje osnovne patologije potrebni su još mjeseci istraživanja, a odgovor može biti i da se problem razlikuje od pacijenta do pacijenta, bez obzira na njihovu dob.
Za sada, bez obzira na našu dob ili zdravstveno stanje, savjet ostaje isti: ostanite kod kuće, perite ruke i pokušajte što manje biti izloženi virusu. Ako razvijete blage simptome, vjerojatno je najbolje ostati kod kuće kako biste se što prije oporavili. Ali ako počnete imati poteškoća s disanjem, bol ili pritisak u prsima, jaku slabost ili plavkastu boju lica ili usana – trebate što prije otići u bolnicu.
foto: facebook (screenshot – Ben Luderer)
