U prva tri mjeseca 2020. uvezli smo polovicu ukupnog uvoza krumpira za cijelu 2019. godinu

Hrvatska je u prva tri mjeseca ove godine uvezla 16.064 tone sjemenskog, mladog i kasnog krumpira vrijednog ukupno 8,03 milijuna eura, što je gotovo polovica ukupne vrijednosti uvoza za cijelu 2019. godinu, pokazuje u četvrtak objavljena analiza konzultantske tvrtke Smarter.

U prošloj je godini, naime, uvezeno 30.462 tone svih vrsta krumpira, u vrijednosti 16,68 milijuna eura.

U prva tri ovogodišnja mjeseca najviše je uvezeno sjemenskog krumpira – 8.310 tona u vrijednosti od 5,33 milijuna eura, što je količinski više nego u cijeloj 2019., kada je na hrvatsko tržište stiglo 8.171 tona sjemenskog krumpira za koji je plaćeno 6,08 milijuna eura.

Istodobno je Hrvatska u prva tri mjeseca izvezla krumpira u količini od 5.033 tone, vrijedne 1,37 milijuna eura.

“Nastavak rasta uvoza svih vrsta krumpira pokazatelj je da su od početka godine tržišni viškovi iz zemalja EU-a dijelom završili i na našem tržištu. Veliki uvoz sjemenskog krumpira, kojeg Hrvatska nema dovoljno za svoje potrebe, mogao bi biti naznaka da su poljoprivredni proizvođači zbog straha od prekida lanaca opskrbe uslijed korona krize, posegnuli za uvozom kako bi ove godine bilo zasijano više krumpira”, procjenjuju iz Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Napominju kako za sada još uvijek nije poznato na kojim je površinama krumpir zasijan ove godine i kakvi će biti prinosi.

Zadnjih je godina porastao prosječni prinos s 15,6 tona po hektaru (t/ha) na 19,7 t/ha, no to je još uvijek nisko u odnosu na prinose koje ostvaruju naši konkurenti, ističu iz Smartera.

Drže da je s tako niskim prinosima Hrvatska u vrlo nepovoljnom odnosu prema državama s visokim prinosima (Njemačka 42,2 t/ha, Nizozemska 41,8 t/ha, Francuska 40,8 t/ha, Belgija 39,5 t/ha) koje su i najveći proizvođači krumpira u EU-u.

Proizvodnja krumpira proteklih se godina odvijala na maksimalnih 10.310 hektara koliko je bilo zasijano 2014., dok je prošle godine bio zasijan na 9.387 hektara.

Lanjska proizvodnja svih vrsta krumpira iznosila je 173.149 tona, čime je ostvarena samodostatnost između 80 i 85 posto.

U robnoj razmjeni Hrvatska kod krumpira ima deficit koji je u prva tri mjeseca iznosio 7,54 milijuna eura, dok je za cijelu 2019. godinu iznosio 13,5 milijuna eura.

Povećati prinose, potaknuti udruživanje proizvođača i nove investicije

Iz Smartera napominju kako je prednost Hrvatske što može zbog klime proizvoditi vrlo rani krumpir u Istri i Dalmaciji, a i drugim dijelovima zemlje uz pomoć specijalnih folija.

Takav rani krumpir koji na tržište dolazi od 15. travnja do 15. lipnja, moguće je plasirati na tržište EU-a, no potrebna je bolja organizacija proizvodnje te promjena tehnologija proizvodnje i investicije u proizvode dodane vrijednosti zajedno sa specijalizacijom proizvodnje, ističu iz Smartera napominjući kako mladi krumpir postiže veću cijenu jer ga mnogi smatraju delicijom koja kratko traje te se uvijek konzumira svjež.

“Razvoj proizvodnje i potrošnje krumpira u budućem srednjoročnom razdoblju ovisit će o primjeni suvremene tehnologije proizvodnje i prerade, proširenju proizvodnog asortimana, poslovnom povezivanju proizvođača, ustrojavanju odgovarajuće tržišne infrastrukture i marketinškim aktivnostima”, ističe se u analizi.

Dodaje se kako treba izgraditi i postrojenja za preradu krumpira u pomfrit, škrob i krumpirovo brašno, regionalizirati proizvodnju te potaknuti udruživanje i nove investicije u proizvode dodane vrijednosti.

U Smarteru smatraju da je nužno okrupnjavanja proizvodnih površina, povećanje prinosa po hektaru, a krumpir bi trebao dobiti status zasebne kulture ili povrća kako bi se stvorila mogućnost otvaranja natječaja za EU fondove (ili povećanje potpora) za nabavu nove mehanizacije, izgradnju suvremenih skladišta itd.

Preduvjet financijske uspješnosti je prinos krumpira od 35 t/ha koji se može postići uz suvremenu tehnologiju proizvodnje, navodi se u analizi.

(Hina)

foto: pixabay