Hrvatski građani u godinu dana povećali štednju za 11 milijardi kuna

Hrvatski građani u godinu dana su povećali štednju za 11 milijardi kuna usprkos pandemiji i slabijoj turističkoj sezoni od uobičajenih, pri čemu štedni depozit na razini cijele Hrvatske iznosi 52.874 kune po stanovniku, priopćila je Hrvatska gospodarska komora (HGK) uoči sutrašnjeg Svjetskog dana štednje.

Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) na koje se poziva HGK, pokazuju da su depoziti kućanstava kod kreditnih institucija u kolovozu dosegli 214,9 milijardi kuna, što je porast od 5,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Na razini cijele Hrvatske depozit po stanovniku (per capita) iznosi 52.874 kune, što je iznad prošlogodišnjeg prosjeka od 48.626 kuna, s tim da se raspon kreće od 23.443 kune u Vukovarsko-srijemskoj, do 78.681 kuna u Istarskoj županiji.

Jadran, a dijelom i Zagreb, štede na račun turizma pa je zbog ovogodišnjeg podbačaja sezone došlo do nekih promjena trendova.

Naime, depoziti su na godišnjoj razini porasli u svim županijama osim u Osječko-baranjskoj, ali je kontinentalna Hrvatska rasla za 7,5 posto, a jadranska dosta skromnije, za 2,5 posto.

To, navodi se u priopćenju HGK, pokazuje da je slabija turistička godina utjecala na slabiju kumulaciju depozita u jadranskim županijama. Zanimljivo je i da su u primorju depoziti rasli slabije nego prošle godine, dok kontinentalna Hrvatska ima višu stopu rasta od prosjeka Hrvatske, što je suprotno prošlogodišnjoj situaciji.

Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić ističe kako u Hrvatskoj ne postoje procjene štednje kućanstava, odnosno dijela dohotka koji se ne potroši, pa se one uglavnom izvode iz kretanja vrijednosti financijske imovine i depozita u bankama kao najveće pojedinačne komponente te imovine.

“Iz tih kretanja možemo zaključiti da su hrvatski građani u krizi povećali štednju jer su prema zadnjim raspoloživim podacima zadnjih godinu dana u banke položili desetak milijardi kuna, odnosno gotovo pet posto od ukupnog iznosa depozita, koji su dostigli iznos od otprilike 220 milijardi kuna”, kaže Šošić.

“Prisilna štednja” u lockdownu povećala depozite?

Smatra da su rastu depozita u ovoj godini pridonijeli “prisilna” štednja uzrokovana nemogućnošću trošenja za vrijeme lockdowna i povlačenje dijela sredstava iz investicijskih fondova u svjetlu nestabilnosti na financijskim tržištima izazvane zdravstvenom krizom. Tako su samo u ožujku i travnju, inače sušnim mjesecima tijekom kojih se depoziti troše u očekivanju turističke sezone, građani u banke položili tri milijarde kuna.

“Rast depozita nije znatnije usporila ni slabija turistička sezona: na njezinom su vrhuncu od lipnja do kolovoza građani položili u banke nešto više od četiri milijarde kuna, što je ipak za dvije milijarde kuna manje od lanjskog porasta”, kaže Šošić.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher, iznosi da analiza raspodjele štednje na regionalnoj razini pokazuje kako je ona uz Zagreb koncentrirana u primorskim županijama.

Tako su stanovnici sedam primorskih županija krajem kolovoza 2020. godine imali kod kreditnih institucija deponirano 89,1 milijardi kuna odnosno 41,5 posto vrijednosti depozita svih hrvatskih kućanstava, a stanovnici kontinentalnih županija 125,8 milijardi kuna, kaže Zaher.

HGK u povodu Svjetskog dana štednje iznosi i kako prosječna ocjena financijske pismenosti građana Hrvatske iznosi 12,3 od ukupno 21 boda, u odnosu na 11,7 bodova iz 2015. godine. Time smo se približili prosječnoj ocjeni financijske pismenosti G20 zemalja iz 2017. koja je iznosila 12,7 bodova i nalazimo se iznad prosjeka (12 bodova) svih zemalja uključenih u to istraživanje (Bugarska, Crna Gora, Gruzija, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Rumunjska).

(Hina)

foto: unsplash