ŽIVOT

EU želi 30 milijuna električnih vozila na cestama do 2030.

Cilj da Europa do 2050. bude klimatski neutralna ne može se ostvariti a da se ne uvedu jako ambiciozne mjere za smanjenje ovisnosti transporta o fosilnim gorivima

    Objavljeno 07.12.2020
    Darija Kovačić

    Europska unija želi do 2030. na cestama imati najmanje 30 milijuna vozila s nultim emisijama stakleničkih plinova, po nacrtu dokumenta koji je Reuters dobio na uvid.

    U strategiji koja bi trebala biti objavljena ovaj tjedan, Europska komisija iznijet će mjere kojima želi smanjiti emisije stakleničkih plinova koje uzrokuje transportni sektor, a koje čine četvrtinu ukupnih europskih emisija.

    „Cilj da Europa do 2050. bude klimatski neutralna ne može se ostvariti a da se ne uvedu jako ambiciozne mjere za smanjenje ovisnosti transporta o fosilnim gorivima”, navodi se u dokumentu.

    Za to će biti potrebno „najmanje” 30 milijuna vozila s nultim emisijama do 2030., navodi se.

    To je golemo povećanje u odnosu na 1,8 milijuna električnih i plug-in hibridnih vozila koliko ih je bilo registrirano u Europi potkraj prošle godine, po podacima Međunarodnog vijeća za čisti prijevoz. Hibridna vozila nisu vozila s nultim emisijama.

    No industrija upozorava na manjak infrastrukture za čiste automobile.

    Dokument EU-a procjenjuje da će Europi trebati tri milijuna javnih lokacija za napajanje vozila i 1000 postaja za napajanje vodikom do 2030.

    Europa sada ima oko 200.000 lokacija za napajanje električnih vozila.

    EU najavljuje da će iduće godine iznijeti plan za rješavanje tog problema.

    Komisija nije željela komentirati nacrt dokumenta dok ga službeno ne usvoji i objavi.

    EU će iduće godine predložiti strože standarde za emisije CO2 za automobile i kombije od 2025., a u nacrtu dokumenta navodi se da bi pravila mogla obuhvatiti i autobuse.

    U dokumentu se navodi također da bi se promet željeznicama visokih brzina u Europi do 2030. mogao udvostručiti, a do 2050. i utrostručiti, dok zrakoplovi i brodovi s nultim emisijama moraju biti spremni za tržište do 2035.

    (Hina)

    Foto: unsplash

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    Čepinski kupus dobio je zaštićenu oznaku izvornosti Europske unije, čime su potvrđene njegova posebnost, kvaliteta i povezanost s lokalnom tradicijom

    Čepinski kupus dobio europsku zaštitu izvornosti: priznanje za tradiciju i lokalne proizvođače

    Čepinski kupus dobio je zaštićenu oznaku izvornosti (ZOI) Europske unije, čime je potvrđena njegova posebnost i snažna povezanost s područjem Više…

    Stručnjaci upozoravaju na birokratske prepreke, neiskorištena postrojenja i divlja odlagališta koja koče kružno gospodarstvo i poskupljuju sanaciju otpada u Hrvatskoj

    Cijena zelene tranzicije: Hrvatskoj prijeti doživotni zatvor za ekocid, dok zbog trome birokracije u zemlju zakapamo 50 milijuna eura sirovina

    Dok se u javnosti stvara privid ekologije kroz nametnuto i komplicirano odvajanje otpada u kućanstvima, sustav u pozadini proživljava infrastrukturni, Više…

    Učenici OŠ Jagode Truhelke iz Osijeka kroz Erasmus+ mobilnost upoznali su finski obrazovni sustav, kulturu, prirodu i suvremene metode učenja

    Učenje bez granica: OŠ Jagode Truhelke iz Osijeka na Erasmus+ mobilnosti u Finskoj  

    Od 7. do 11. rujna 2026. godine pet učenika 5. razreda OŠ Jagode Truhelke iz Osijeka sudjelovalo je u Erasmus+ Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    Evangelička crkva u Hrvatskoj obilježit će Dan reformacije središnjim svečanim bogoslužjem u Osijeku, uz izravan prijenos na HRT-u

    Evangelička crkva u Hrvatskoj obilježava Dan reformacije: Središnje svečano bogoslužje u Osijeku uz izravan prijenos na HRT-u

    Udruga Breza izložila je više od 300 fotografija koje čuvaju 22 godine Festivala Zemlja bez granica i pokrenula kampanju za izdanje 2027

    Više od 300 fotografija ispričalo priču o 22 godine Zemlje bez granica

    U Osijeku će 27. listopada biti predstavljena knjiga Drage Martinovića o kriznom komuniciranju i odgovornom informiranju javnosti

    Kada nastupi kriza, tko prvi govori i što javnost treba znati?