Hrvatska je među zemljama s najvećim rastom online trgovine
Online trgovina je najpopularnija u Velikoj Britaniji, a najmanje u BiH i Crnoj Gori
Hrvatska spada među države koje posljednjih godina bilježe najveći rast online prodaje u Europi, pokazuju novi podaci eurostatističara, piše Index.
Prema tim podacima, u Hrvatskoj je lani 69 posto korisnika interneta robe i usluge kupovalo online. Još 2015. godine preko interneta je kupovalo samo 44 posto građana. Velik rast online prodaje zabilježen je već i u 2019. godini, kada je prvi put broj online kupaca premašio psihološku granicu od 50 posto korisnika interneta. Ipak, pravi zamah online trgovini dogodio se prošle godine, koju su obilježili pandemija koronavirusa i zaključavanje gospodarstva, kako onog u Hrvatskoj tako i drugdje u svijetu.
“Naše stanovništvo je starije životne dobi, ali mnogi od njih su u koronakrizi naučili koristiti internet i okrenuli su se online trgovini. Tome se prilagođavaju i trgovci, koje na to sili i konkurencija, pa danas preko interneta prodaju čak i mnogi od kojih se to još donedavno ne bi očekivalo”, pojašnjava za Index direktor Lonia trgovine i dobar poznavatelj stanja u hrvatskoj trgovini Drago Munjiza.
“Dobar dio trgovine se zbog covida prebacio online”, primjećuje za Index i Zoran Aralica iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Logika je tu jednostavna: zatvaranje najvećeg dijela prodajnih mjesta tijekom proljetnog lockdowna te dijela objekata tijekom zimskog, djelomičnog lockdowna, i kupce i trgovce je natjeralo da traže nove kanale kupnje i prodaje, a nove tehnologije tu su se pokazale jako dobrim sredstvom. Osim zatvaranja prodajnih objekata, na jačanje online trgovine utjecao je, kažu stručnjaci, i strah od zaraze koronavirusom pa je internetska trgovina ostala popularna i u vrijeme kada su trgovine bile otvorene.
To se posebno odnosi na kupnju odjeće i obuće, što su u EU, prema podacima Eurostata, i najpopularnije stavke u online trgovini. Naime, čak 64 posto onih koji su kupovali preko interneta lani je kupovalo upravo odjeću i obuću. Velika potražnja vlada i za kupnjom filmova i serija, ali i kozmetike, knjiga, namještaja i računalne opreme i mobitela. U koronakrizi je posebno velik rast imala dostava hrane i pića iz restorana i ostalih ugostiteljskih objekata, koja je lani u EU izbila na treće mjesto najprodavanijih roba i usluga preko interneta.
Iako i u online trgovini kaska za drugima u Europi, i Hrvatska prati trendove rasta trgovine preko interneta. Podaci Eurostata pokazuju da je bržu dinamiku rasta online trgovine u EU od nas od 2015. do 2020. godine imala samo Rumunjska, u kojoj se udio online kupaca među korisnicima interneta u tom razdoblju povećao sa samo 18 na 45 posto. Sličnu dinamiku rasta kao i mi imala je Češka, s rastom broja kupaca preko interneta s 55 posto, koliko ih je bilo u 2015., na 80 posto u prošloj godini, te Mađarska, u kojoj je udio online kupaca među korisnicima interneta u istom razdoblju porastao s 47 na 70 posto. Na takvu dinamiku rasta dijelom je utjecala i niska baza jer su zemlje istoka i juga Europe ipak manje digitalizirane od onih na zapadu i sjeveru kontinenta.
Inače, u EU je lani online kupovalo 72 posto korisnika interneta, dok ih je 2015., prema podacima Eurostata, bilo 62 posto. I u EU kao cjelini je znatan skok zabilježen u prošloj korona-godini, u kojoj je udio online kupaca porastao sa 68 posto, koliko ih je bilo 2019., na 72 posto.
Među članicama Unije online kupnja se najviše koristi u Nizozemskoj, u kojoj je lani čak 91 posto korisnika interneta kupovalo “preko mreže”. Rame uz rame s Nizozemskom su i Danska i Njemačka, kao i ostale članice na zapadu i sjeveru kontinenta. S druge strane, online prodaja znatno je slabije rasprostranjena na jugu i istoku Europe. No, i tu ima izuzetaka pa je tako susjedna Slovenija lani imala 72 posto korisnika interneta koji su kupovali online. Po online kupnji najslabije u EU je plasirana Bugarska, u kojoj je prošle godine tako kupovalo 42 posto korisnika interneta.
Među europskim zemljama koje nisu u EU, online kupnja je najrazvijenija u Velikoj Britaniji: podaci Eurostata pokazuju da je na Otoku lani čak 92 posto korisnika interneta kupovalo online, što je najviše u Europi. Na začelju europske ljestvice online trgovine su, prema podacima eurostatističara, Bosna i Hercegovina, s 38 posto korisnika interneta koji su u 2020. kupovali online, i Crna Gora, s 29 posto. Podaci Eurostata pokazuju i da je online trgovina lani bila rasprostranjenija u, primjerice, Turskoj, u kojoj je 42 posto korisnika interneta kupovalo online, i Srbiji, s udjelom online kupaca od 48 posto, nego u BiH i Crnoj Gori.
Stručnjaci očekuju da će online trgovina nastaviti rasti. Jedan od razloga tome je, kažu, i promjena navika kupovanja tijekom koronakrize, ali i nastavak razvoja tehnologije.
“Očekujem da će online trgovina nastaviti brzo rasti. I nakon koronakrize ljudi će zadržati dio navika koje su stekli u njoj, a među njima je i kupnja preko interneta”, poručuje Munjiza.
Aralica također očekuje nastavak rasta online trgovine, ali smatra da se on neće odvijati po dosadašnjim stopama, nego da će biti sporiji. Upozorava da i online kupnja ovisi o strukturi i stanju gospodarstva, a time i dubini džepa kupaca, kao i o digitalizaciji pojedinih sektora.
“U vrijeme recesije ekonomije se više okreću proizvodnji, a kad krene gospodarski rast, više se okreću uslugama. Tehnološki napredak u Hrvatskoj se dosad najviše osjetio u turizmu i trgovini te dijelom prerađivačkoj industriji. To su sektori koji najviše koriste digitalne tehnologije”, zaključuje Aralica.
Foto: arhiva
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?