GOSPODARSTVO

Hrvatska je jedina zemlja EU izvan eurozone kojoj su lani pali troškovi rada

Najveći rast imao je Portugal

    Objavljeno 03.04.2021
    Darija Kovačić

    Hrvatska je jedina zemlja Europske unije izvan eurozone koja je u 2020. godini bilježila pad troškova rada po satu, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda Eurostata.

    Troškovi rada po satu u EU porasli su prošle godine u prosjeku 3.1 posto, utvrdio je Eurostat. U eurozoni uvećani su 2.9 posto.

    Među državama Unije koje nisu članice eurozone troškovi rada po satu izraženi u nacionalnoj valuti najviše su u 2020. porasli u Mađarskoj, za 7.9 posto. Slijede Bugarska s rastom troškova za 7.8 posto, Češka sa 7.4 i Rumunjska sa 7.2 posto. Najblaže su porasli u Švedskoj i Danskoj, za 1.1 odnosno 2 posto.

    Hrvatska je u skupini zemalja Europske unije koje nisu članice eurozone jedina u 2020. bilježila pad ukupnih troškova rada po satu, za 1 posto, pokazuje izvješće.

    Među članicama eurozone najveći rast ukupnih troškova rada po satu bilježio je Portugal, za 8.6 posto. Slijede Litva i Slovačka gdje su porasli 7.5 odnosno 7 posto. Najblaže su porasli u Luksemburgu, za 0.5 posto, te u Finskoj i Nizozemskoj, za 0.7 odnosno 0.8 posto. Pad troškova rada po satu bilježile su u eurozoni samo Malta, za 4.7 posto, te Cipar i Irska, za 2.7 posto.

    Većina zemalja Unije poduprla je prošle godine poduzeća i radnike programima koji su ublažavali utjecaj pandemije, najvećim dijelom subvencionirani skraćeni rad i privremene otkaze, napominje Eurostat.

    Programi su evidentirani kao subvencije u stavci doprinosa, uz negativan predznak, dodaju statističari.

    Prosječni je trošak rada po satu u EU prošle godine iznosio 28.5 eura te 32.3 eura u eurozoni, prenosi Index.

    U 2019. godini iznosio je 27.7 odnosno 31.4 eura.

    Iznosi prikrivaju ogromne razlike među zemljama pa je tako trošak u Bugarskoj čak sedam puta manji nego u Luksemburgu, pokazuje Eurostatovo izvješće. U Bugarskoj je iznosio 6.5 eura i najniži je među zemljama Europske unije. Slijede Rumunjska s 8 eura i Mađarska s 9.9 eura. U skupini su i Litva i Latvija s 10.1 odnosno 10.5 eura, te Hrvatska s ukupnim troškom rada po satu u 2020. od 10.8 eura i Poljska s 11 eura.

    Među zemljama eurozone najniži su trošak rada po satu bilježile Slovačka i Estonija, od 13.4 odnosno 13.6 eura, te Portugal s 15.3 eura. U Sloveniji i Španjolskoj iznosio je oko 20 eura, a u Njemačkoj, Nizozemskoj i Austriji kretao se između 30 i 40 eura. Najviši je trošak rada po satu u 2020. bilježila Danska, od 45.8 eura. Slijede Luksemburg i Belgija s 42.1 odnosno 41.4 eura.

    Foto: unsplash

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    "Najčešće kupci plaćaju u kunama, pa je malo komplicirano preračunavati i vraćati eure, no naviknut ćemo", rekao je djelatnik jedne benzinske crpke

    Prvi radni dan u eurozoni za Osječane

    Prvi radni dan u novoj godini provodimo s novom valutom. Iduća dva tjedna možemo plaćati eurima i kunama, što bi Više…

    Šengenski prostor ili, kolokvijalno rečeno, Europa bez granica jedno je od najopipljivijih dostignuća Europske unije i jedan od temelja europskog projekta. Područje je slobodnog kretanja ljudi i roba, unutar kojeg su ukinute kontrole granica za sve putnike, osim u izvanrednim okolnostima

    Hrvatska ulazi u Schengen, od 01.01.2023. uklanjaju se rampe na granicama sa Slovenijom i Mađarskom

    Ministri unutarnjih poslova država članica EU-a i šengenskog prostora donijeli su danas u Bruxellesu konačnu odluku – Hrvatska je od Više…

    Poslodavci imaju razumijevanja za navijačko ludilo, a 40 posto njih smatra kako poslodavci to razumiju, ali da posao zbog toga ne smije trpjeti. A kako je kod vas?

    Većina zaposlenika u Hrvatskoj zbog Svjetskog prvenstva želi fleksibilnije radno vrijeme

    Većina zaposlenika u Hrvatskoj smatra kako bi im poslodavci tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva u Katru trebali omogućiti fleksibilnije radno vrijeme. Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    Potpuno se zatvara za promet Kapelska ulicu, u dijelu od od Mlinske do Kolodvorske, a radovi i nova privremena regulacija prometa će trajati do 31. srpnja 2024.

    Obavijest o promjeni u privremenoj regulaciji prometa u Kapelskoj ulici koja se zatvara za promet

    Riječ je o inženjerskom uredu u kojemu Infobipovi zaposlenici primarno razvijaju najnovija SaaS cloud komunikacijska rješenja za globalno tržište.

    [FOTO] Infobip predstavio novootvoreni ured u Osijeku

    Nova je to manifestacija namijenjena upravo maturantima kako bi im se pomoglo i usmjerilo u odabiru daljeg obrazovanja ili na tržištu rada

    [FOTO] Održan “Sajam mogućnosti – putokaz budućnosti” koji pomaže maturantima u odabiru studija i(li) posla