Slatinska sekvoja proglašena Hrvatskim stablom 2021.
Glasovanje je trajalo od 1. do 30. rujna 2021. godine, a glasovalo je čak 67.231 glasača
Turističkoj zajednici grada Slatine stigla je službena informacija da je upravo slatinska sekvoja dobila titulu ”Hrvatskog stabla godine”. Taj simbol Slatine sada će imati priliku predstavljati Hrvatsku na međunarodnom natjecanju ”Europsko stablo 2022. godine”, prenosi Radio Osijek.
Pobjednik ovogodišnjeg natjecanja je Stoljetni div u srcu Slavonije s osvojena 11.042 glasa. Natjecanjem ”Hrvatsko stablo godine” nastojalo se istaknuti značenje starih stabala u prirodnoj i kulturnoj baštini koja zaslužuju našu brigu i zaštitu. U središtu pozornosti nisu bili samo ljepota, veličina, ili starost stabla, nego priča o stablu i njegovoj povezanosti s lokalnom zajednicom. Za titulu Hrvatskog stabla 2021. godine natjecalo se 13 kandidata – uz slatinsku sekvoju, u konkurenciji su bila još tri stabla iz Slavonije: Posljednja dama podgoračkog perivoja (javorolisna platana – Platanus x acerifolia) iz Podgorača, Papučki stari hrast (hrast kitnjak – Quercus petraea) iz Parka prirode Papuk te Vječni bagrem (bagrem – Robinia pseudoacacia) iz Pačetina.
Glasovanje je trajalo od 1. do 30. rujna 2021. godine, a glasovalo je čak 67.231 glasača.
Mamutovac sekvoja, veliko i jedinstveno stablo na povišenom predjelu središta Slatine, jedan je od najprepoznatljivijih simbola grada. Riječ je o divu punog naziva Sequoiadendron giganteum iz porodice Taxodiacea. U sklopu realizacije velikoga gradskog projekta EPIcentar Sequoia Slatina uređen je, uz ostalo, i Interpretacijski centar, u kome se nalaze brojni podaci o tom neobičnom stablu, dobiveni istraživanjima stručnjaka 2019. godine. Pretpostavlja se da je vrijeme “rođenja” slatinskog mamutovca 1887. godina, da je u Slatinu došao oko 1890. (kad je Slatinom gospodarila kneževska obitelj Schaumburg-Lippe) te da je preživio i udar groma. Zato je starost stabla, navodi se, oko 133 godine, a visina je 32,5 metara. Slatinska sekvoja jedinstveni je i zaštićeni spomenik parkovne arhitekture, ponos cijele Slatine. Naime, zbog svoje posebnosti Republički zavod za zaštitu prirode, 29. ožujka 1967. godine, donio je Rješenje kojim je Sequoia zaštićena kao spomenik prirode te se nalazi u Upisniku zaštićenih prirodnih vrijednosti RH, i to je jedini zaštićeni primjerak te vrste u Hrvatskoj. Radi se o jednom od najstarijih primjeraka ove vrste u Europi. Slijedeći hortikulturne trendove 19. stoljeća, plemićka obitelj Schaumburg-Lippe zasadila ga je istodobno kada su najstarije sekvoje zasađene u Engleskoj, izvan svoga prirodnog staništa. Inače riječ je o stablima koja su prirodno rasprostranjena u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike, točnije u središnjem dijelu Kalifornije (Sierra Nevada) iznad 1500 metara nadmorske visine. U Hrvatskoj, kao i ostatku Europe, sekvoje su se sadile kao ukrasna vrsta, no europska stabla su dimenzijama znatno manja od američkih.
Dosadašnjih godina Republiku Hrvatsku na natjecanju Europsko stablo godine predstavljali su Platana u Trstenom na trgu (2018.) s osvojenim 7. mjestom, Gupčeva lipa (2019.) s osvojenim 11. mjestom, Zaljubljeni Ginko iz Daruvara (2020.) s osvojenim 2. mjestom te Najstarija Medulinka – Čokoladno stablo naših uspomena (2021.) s osvojenim 10. mjestom.
Natjecanje Hrvatsko stablo 2021. godine održava se u sklopu manifestacije Dubrovačko-neretvanske županije pod nazivom Harmonija jeseni. Partneri na provedbi projekta Hrvatsko stablo godine su Fakultet šumarstva i drvene tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume d.o.o. te Hrvatsko agrometeorološko društvo. Ovim putem pozivamo sve građane diljem Republike Hrvatske, a i šire, da se uključe u promociju bioraznolikosti Republike Hrvatske, sudjelujući u glasovanju za izbor Europskog stabla godine koje će se održati početkom 2022. godine, ususret Svjetskom danu šuma (21. ožujka) kada će se proglasiti pobjednik europskog natjecanja. Natjecanjem Stablo godine, cilj je probuditi svijest javnosti o važnosti očuvanja stabala kao vrijednog dijela prirodne baštine i najvrjednijeg resursa kojim raspolažemo.
foto: facebook (Turistička zajednica Grada Slatine)
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?