Bez prilagodbe klimatskim promjenama upitna poljoprivreda i proizvodnja hrane

O poljoprivredi u kontekstu klimatskih promjena i europskog Zelenog plana raspravljalo se u Osijeku na 47. sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora. Na sjednici je predstavljen i istraživački projekt „Procjena konzervacijske obrade tla kao napredne metode uzgoja usjeva i prevencije degradacije tla“.

Naime, osuvremenjivanje poljoprivrede razvojem održivijih poljoprivrednih praksi, uz istodobnu zaštitu prirode i borbu protiv klimatskih promjena, jedan je od ključnih ciljeva reformirane Zajedničke poljoprivredne politike, dok su prelazak na veću održivost prehrambenih sustava i iznalaženje rješenja za očuvanje bioraznolikosti ciljevi europske Strategije od polja do stola i Strategije bioraznolikosti u kontekstu europskog Zelenog plana.

Sjednici su uz članove Odbora nazočili predsjednik Gradskoga vijeća Grada Osijeka Vladimir Ham, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić.

– Ako je pandemija Hrvatskoj donijela išta dobro, onda je to sigurno spoznaja koliko nam je vlastita proizvodnja hrane važna. Usred krize hrvatski su proizvođači našli put do hrvatskih potrošača, osobito onih u velikim gradovima. Proradile su e-tržnice kao nikada do sada, a koristi su itekako imali i proizvođači. U 2020., godini koju je obilježio pandemijski šok, vrijednost poljoprivredne proizvodnje rasla je za čak 7 posto, uz smanjenje vanjskotrgovinskog deficita u poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima od 30 posto – rekao je Ham i dodao kako hrvatski građani još uvijek imaju privilegiju jesti zdravu hranu i piti čistu vodu.

– Vjerujem kako našim proizvođačima neće biti veliki problem uskladiti svoju proizvodnju s europskim Zelenim planom koji do 2050. namjerava prepoloviti uporabu pesticida, smanjiti uporabu gnojiva i antibiotika, skratiti put od polja do stola, gdje vidim našu prednost poučeni iskustvom iz pandemije, te digitalizirati poljoprivredu. Tu očekujem i dobra i originalna rješenja našeg IT sektora – dodao je predsjednik osječkog Gradskog vijeća ocijenivši kako Osijek već provodi glavne ciljeve Zelenog plana, čemu svjedoči i proglašenje Osijeka hrvatskim eco-cityem.

– Želimo upozoriti i na klimatske promjene zbog kojih moramo voditi računa i o načinu proizvodnje, prilagodbi poljoprivrednika, ali i uvođenju novih standarda. Hrvatska naime koristi manje antimikrobnih sredstava i pesticida od ostatka Europske unije, po biološkoj raznolikosti smo u vrhu EU-a, po potencijalu za razvoj biogospodarstva smo broj 1 u EU, znatno su nam porasle površine pod bionasadima, ali moramo biti na oprezu u nekim drugim segmentima. Procjene kojima raspolažemo govore da je suša u posljednjih 15-ak godina imala najveći utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju, smanjila ju je, a ako gledamo financijski, štete su u razdoblju od 2013. do 2016. godine iznosile čak 3 milijarde kuna u poljoprivredi. Temperatura raste, planet se zagrijava, što neminovno utječe i na hrvatsku poljoprivredu, pa se procjenjuje da bi se prinosi do 2050. godine mogli smanjiti za 3-8 %. Također moglo bi doći do poremećaja u šumskim ekosustavima i pojave štetnika koji će utjecati na količinu drvne mase. Zbog toga je važna suradnja sa stručnom i znanstvenom zajednicom kako bi pravovremeno prilagodili poljoprivrednu proizvodnju i odgovorili na sve izazove koji su pred nama. Moramo stvoriti otpornost hrvatske poljoprivrede na klimatske poljoprivrede kako bismo i dalje ostali konkurentni. Važan je i podatak Europskog revizorskog suda da je Hrvatska u zadnjih desetak godina smanjila količine stakleničkih plinova, dijelom i zbog značajnog smanjenja stočnog fonda – kazala je Petir.

Župan Anušić istaknuo je kako se okolnosti poljoprivredne proizvodnje mijenjaju velikom brzinom na što se, ocijenio je, mora pravovremeno odgovoriti.

– Osječko-baranjska županija svojim sustavom potpora nastoji biti na pomoć svim poljoprivrednicima koji ili započinju s proizvodnjom ili se suočavaju s određenim problemima pa smo tako nedavno potpisali ugovore za dodjelu sredstava u visini od 2,2 milijuna kuna. Također, gradimo 16 sustava za navodnjavanje za koje smatram da su odgovor na klimatske promjene i sušu koja muči poljoprivrednike jer u budućnosti poljoprivredna proizvodnja bez njih niti neće biti moguća. Uz to, uskoro će biti otvoren Regionalni distribucijski centar za voće i povrće koji će okupljati male proizvođače voća i povrća, a takvih centara bi trebalo biti i više na razini županija, do čak 20-ak na razini cijele Hrvatske. Važna je i pomoć Vlade i resornog ministarstva koji će u budućnosti morati provesti intenzivne pripreme za klimatske promjene i tržišne okolnosti koje su u ovom trenutku vrlo nepovoljne za hrvatske proizvođače – rekao je Anušić.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak govorio je o mogućim rješenjima za sve vidljivije klimatske promjene:

– Uz sustave navodnjavanja tu je i Program ruralnog razvoja, ali i potpore za ulaganje u opremu kako bi se poljoprivrednici lakše priključili na takve sustave. S druge strane, u novom strateškom planu definiramo 25% potpore za ekosheme u okviru prvog stupa zajedničke poljoprivredne politike, odnosno 35% u okviru drugog stupa za mjere agrookoliša. Ministarstvo poljoprivrede u posljednjih nekoliko godina radi prema strategiji koja je donesena kako bi se povećala samodostatnost, prije svega u strateškim sektorima poput stočarskog te voćarskog i povrtlarskog ne bi li se povećala količina tih proizvoda na domaćem, ali i stranom tržištu. Što se tiče klimatskih promjena, Ministarstvo se i dalje zalaže za povećanje produktivnosti i samodostatnosti bez obzira što je europski okvir postavljen tako da se ide u redukciju stakleničkih plinova – zaključio je Majdak.

Inače, u gradu Osijeku trenutačno je 1295 registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Grad Osijek svake godine osigurava sredstva za potpore u poljoprivredi kako bi se proizvođačima osnažila konkurentnost, te im se pomoglo u njihovom razvoju. Ta sredstva poljoprivrednici mogu koristiti kroz niz mjera, a najatraktivnije su sufinanciranje izgradnje staklenika i plastenika, te sufinanciranje troškova analize tla. Kao dokaz kontinuiranog ulaganja i brige o poljoprivredi Grad Osijek je u Proračunu za 2022. osigurao za dodatne potpore u poljoprivredi još 500.000 kn.

foto: Grad Osijek