U svijetu je broj cijepljene djece u padu, a u Hrvatskoj se po pitanju povjerenja u cjepiva osjetno promijenio trend u posljednje četiri godine

Ključnom porukom „Velika nadoknada cijepljenja“ ovaj se tjedan pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije obilježavaju ovogodišnji Svjetski i Europski tjedan cijepljenja. Okolnosti su takve da je u proteklom trogodišnjem razdoblju, između 2019. i 2021., čak 67 milijuna djece diljem svijeta propustilo jedno ili više cijepljenja. Razlozi su preopterećenost zdravstvenog sustava uslijed pandemije korona virusa i pad povjerenja uvjetovan neizvjesnošću u vezi s odgovorom na pandemiju, sve većim pristupom pogrešnim informacijama, sve manjim povjerenjem u stručnost i političkom polarizacijom. Zabrinjavajući su to podaci UNICEF-a, a navedeni broj djece 17 je puta veći od broja stanovnika Hrvatske.

U spomenutom UNICEF-ovom istraživanju izrađena je interaktivna karta koja pokazuje aktualne podatke za Hrvatsku. Velika većina ispitanika, njih 68 posto, smatra kako su cjepiva sigurna, a čak 74 posto mišljenja je da su učinkovita. Pri usporedbi s istraživanjem iz 2018. godine, povjerenje u sigurnost i učinkovitost je poraslo, međutim, po pitanju važnosti procijepljenosti djece povjerenje se smanjilo. S ranijih 73 posto onih koji su smatrali da je važno cijepiti djecu, u 2022. godini svega 60 posto je bilo tog mišljenja. Doduše, izuzev Poljske gdje je ono poraslo, pad povjerenja u odnosu na prethodno, pretpandemijsko četverogodišnje razdoblje dogodio se u brojnim drugim zemljama Europske unije. Unatoč tome, i dalje je to povjerenje značajno više nego u Hrvatskoj pa tako primjerice u susjednoj Mađarskoj 74 posto ispitanika smatra kako je važno cijepiti djecu, u Italiji njih 85 posto, a u Portugalu visokih 95 posto.

„Roditelji koji, bez medicinski opravdanog razloga, pokušavaju zaštiti svoje dijete od cijepljenja oslanjajući se na imunitet krda, moraju znati da će njihovo dijete, kad-tad, neminovno doći u kontakt s uzročnikom i da mu rade medvjeđu uslugu“, kaže Ljerka Mišura, dr. med. i članica liječničkog tima Gradskog društva Crvenog križa Zagreb.

Cjepiva štite djecu u zajednicama i državama diljem svijeta te sprječavaju pojavu epidemija onih bolesti za koja su otkrivena. Odgovori zdravstvenih sustava na epidemije su skupi, nedovoljno učinkoviti i dovode do značajnih gubitaka ljudskih života. Jedina održiva opcija je prevencija procjepljivanjem populacije u odgovarajuće vrijeme – ključna je poruka Svjetske zdravstvene organizacije, koju prenosi i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

„Kalendar obaveznog cijepljenja u Hrvatskoj obuhvaća tuberkulozu, ospice, tetanus, rubeolu, dječju paralizu, zaušnjake, žuticu i difteriju. Za sve navedene bolesti možemo reći da je pojava cjepiva označila trenutak stavljanja pod kontrolu tih bolesti, a i njihovo brzo iskorjenjivanje. Kako je primjerice procjepljivanje djece protiv poliomielitisa svojevremeno označilo kraj čestih fizičkih invaliditeta oboljelih u ranoj mladosti, tako je i danas procjepljivanje nacije rezultiralo stavljanjem pod kontrolu bolesti COVID 19 i slabljenjem njenih posljedica po zdravlje ljudi“, objašnjava doktorica Mišura.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako cijepljenje godišnje spriječi tri do pet milijuna smrtnih slučajeva od zaraznih bolesti poput difterije, tetanusa, hripavca, gripe i ospica. Ono predstavlja učinkovitu zaštitu od zaraznih bolesti, ali i sprječavanje širenja istih stoga je WHO pod sloganom #CjepivaDjeluju #ZdravljeZaSve započela kampanju koja će trajati godinu dana. Cilj je nadoknada navedenih rutinskih cijepljenja, uslijed preopterećenosti zdravstvenog sustava zbog pandemije korona virusa te pada povjerenja, ali i naglašavanje zaštite najugroženijih cijepljenjem protiv bolesti COVID-19.

Kuga, velike boginje, španjolska gripa te HIV bile su jedine pandemije poznate čovječanstvu, do ožujka 2020. godine kada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju koronavirusa.