Međunarodni dan vlažnih staništa – EU razmatra smanjenje zaštite voda i močvarnih staništa

“Snažni industrijski i politički lobiji, potaknuti sebičnim interesima, žele smanjiti učinkovitost europskih zakona koji reguliraju zaštitu okoliša, trgujući našim zdravljem i zajedničkom budućnošću radi profita. Dođe li do planiranog oslabljivanja europske Okvirne direktive o vodama, naš pristup čistoj, pitkoj vodi, hrani i zraku tako bi bio ugrožen, a razvoj stabilnog i održivog gospodarstva onemogućen”, javljaju iz WWF-Adria.

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF ovog se Međunarodnog dana vlažnih staništa itekako može pohvaliti svojim radom na zaštiti i obnovi Europske Amazone, najvećeg UNESCO-vog petodržavnog rezervata biosfere, ili pak restauracijom u Parku prirode Hutovo blato u Bosni i Hercegovini. Međutim, koliko god važni, ti lokalni koraci naprijed ne donose puno ako se ugrozi Direktiva koja nam osigurava ispravnu zaštitu slatkovodnih ekosustava.

Svi zajedno možemo zaustaviti beskrupulozno iskorištavanje prirodnih resursa. Bila su potrebna desetljeća zajedničkog zalaganja da se uspostave i implementiraju zakoni koji štite ljude i prirodu, a dovoljna je samo jedna loša odluka da sve padne u vodu.

WWF je dio globalne inicijative koja od europskih čelnika zahtijeva da obrane ključne zakone. Na današnji Međunarodni dan vlažnih staništa, WWF-Adria poziva javnost da podigne glas i potpiše peticiju na wwfadria.org te tako doprinese u zaustavljanju slabljenja teško izborenih propisa za očuvanje prirode i njezinih resursa.

Nakon prošlogodišnjeg sveobuhvatnog projekta čišćenja terena i sadnje više od 30 tisuća sadnica autohtone crne i bijele topole u Gornjem Podunavlju, WWF Adria provodi aktivnosti na nekoliko lokacija na području Europske Amazone, prvog petodržavnog UNESCO-vog rezervata biosfere.

„Upravo završavamo radove na čišćenju prirodnog kanala Nadjhat, koji je važan za protok vode u Parku prirode Kopački rit – jednom od najvrjednijih močvarnih područja Europe. Ovi će radovi omogućiti bolji protok vode, duže zadržavanje vode na tom području i jačanje kapaciteta prirode da se sama nosi s klimatskim promjenama. U tijeku su i završne pripreme za restauraciju Staklaskog Dunavca u Gornjem Podunavlju, čime će se poboljšati povezanost Dunava s poplavnim područjem i povećati otpornost ekosustava na poplave i suše,“ izjavila je Marina Petrić iz WWF Adrije.

Jedna od šest pilot-lokacija je dunavski rukavac Dondo. Tijekom prošle godine naš je partner, Grad Sombor, proveo analize i pripremne radove te potom prokopao kanal koji će omogućiti dotok vode iz Dunava i pri nižim vodostajima rijeke. Procjenjuje se da bi ti radovi mogli osigurati oko 150 dana ulijevanja vode iz Dunava u rukavac, što će pozitivno utjecati na bioraznolikost ovog područja.

„Radovi koji otvaraju mogućnosti za smanjenje rizika od suša, poplava i toplinskih valova zapravo su naš odgovor na klimatske promjene koje više nisu iznimka, nego svakodnevica. Višedesetljetni rad u Gornjem Podunavlju posljednjih se godina usmjerava s pukog očuvanja područja na njegovu aktivnu obnovu“, istaknula je Marina Petrić.

Veliki uspjeh u restauraciji močvarnih područja postignut je i u Parku prirode Hutovo blato, najvećem bosanskohercegovačkom močvarnom području koje je još od 2000. godine upisano u ramsarski popis ukupno 150 međunarodno važnih vlažnih staništa pri UNESCO-u. Odmuljivanjem Deranskog jezera i kanala te vraćanjem prirodnog vodnog režima, osigurali smo više vode u sušnim mjesecima, zdraviji ekosustav i sigurniju klimatsku budućnost za lokalne zajednice koje ovise o ovom području.