EU poziva građane na pripremu za krize: Svako kućanstvo trebalo bi imati zalihe za 72 sata

Europska komisija poziva građane Europske unije da se ozbiljnije pripreme za moguće izvanredne situacije i katastrofe. Nove smjernice predviđaju da svako kućanstvo treba imati pripremljene zalihe hrane, vode i osnovnih potrepština koje bi omogućile samostalno preživljavanje tijekom prva 72 sata, odnosno do uspostave organizirane pomoći nadležnih službi.

Preporuke je na Europskom forumu civilne zaštite u Bruxellesu predstavila europska povjerenica za pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib. Pritom je upozorila da su prvi sati nakon izbijanja krize iznimno važni te da građani moraju znati kako zaštititi sebe i svoje obitelji, ali i pomoći ljudima u svojoj okolini. Kako je istaknula, kultura pripremljenosti počinje u domovima, školama i lokalnim zajednicama.

Zalihe za tri dana i pripremljen ruksak za evakuaciju

Središnji dio novih preporuka odnosi se na sposobnost građana da tijekom prva tri dana krize zadovolje osnovne životne potrebe bez neposredne pomoći institucija. Europska komisija stoga savjetuje pripremu kućnih zaliha, ali i unaprijed spakiranog ruksaka ili torbe za hitne slučajeve.

Takva bi torba trebala sadržavati najvažnije potrepštine koje bi građani mogli ponijeti sa sobom u slučaju iznenadne evakuacije. Cilj je omogućiti osnovnu samostalnost dok se sustav civilne zaštite i ostale službe ne organiziraju u punom opsegu.

Što trebate pripremiti za 3 dana krize?

• Voda – 6-9 litara po osobi
  – Osigurajte minimalno 2 do 3 litre pitke vode u bocama po članu kućanstva za svaki od tri dana, uz malu dodatnu zalihu za osnovnu higijenu i kućne ljubimce.
• Nekvarljiva hrana – zalihe za 3 dana
  – Pripremite konzerviranu hranu, energetske pločice, krekere i suho voće koje možete jesti bez kuhanja i hlađenja, te obavezno priložite ručni otvarač za konzerve.
• Lijekovi i prva pomoć – terapije i lijekovi koje uzimate
  – Uz osnovni komplet prve pomoći (zavoji, flasteri, antiseptik i lijekovi protiv bolova), ključno je pripremiti zalihu propisanih lijekova koje redovito uzimate.
• Svjetiljka i baterije – za slučaj nestanka struje
  – Umjesto svijeća koje nose rizik od požara, pripremite baterijsku ili naglavnu LED svjetiljku s kompletom rezervnih baterija.
• Radio prijamnik – na baterije ili najvijanje
  Ako padnu mobilne mreže, internet i opskrba strujom, mali radio na baterije ili ručno navijanje jedini je pouzdan način za primanje uputa civilne zaštite.
• Powerbank punjač – za mobilni telefon
  – Držite napunjen prijenosni punjač (powerbank) s pripadajućim kabelima kako biste mogli održati mobitel uključenim za hitne pozive i obavijesti.
• Dokumenti i gotovina (u vodootpornoj vrećici)
  – Spremite preslike osobnih dokumenata i važne brojeve telefona na papiru, uz manju svotu gotovine u sitnijim novčanicama jer kartice i bankomati ne rade bez struje.
• Topla odjeća i alat – za hitnu evakuaciju
  – U ruksaku za hitnu evakuaciju držite rezervnu toplu odjeću, termo-foliju, vlažne maramice, džepni nožić, upaljač te zviždaljku za dozivanje pomoći.

Smjernice se ne zaustavljaju samo na individualnoj pripremi. Komisija predlaže i uvođenje edukacije o kriznim situacijama u dječje vrtiće i osnovne škole, uz aktivnosti prilagođene dobi djece i bez nepotrebnog izazivanja straha.

Posebna pozornost posvećena je osobama s invaliditetom, za koje je potrebno osigurati odgovarajuće mjere zaštite kako u krizama nitko ne bi bio izostavljen. Uz to, od vlasti se očekuje brže, jasnije i učinkovitije informiranje javnosti o mogućim opasnostima.

Europski dan pripravnosti od 23. listopada 2027.

Jedna od inicijativa Europske komisije jest i uspostava Europskog dana pripravnosti, koji bi se obilježavao 23. listopada svake godine, počevši od 2027.

Odabir datuma povezan je s osnivanjem europskog Mehanizma za civilnu zaštitu 2001. godine. Obilježavanjem tog dana želi se potaknuti građane, institucije i lokalne vlasti na redovito uvježbavanje postupanja u kriznim situacijama te podizanje svijesti o različitim prijetnjama.

Prijedlog se temelji i na preporukama panela europskih građana, u kojem je sudjelovalo 150 stanovnika iz svih država članica Europske unije. Oni su zatražili snažnije uključivanje javnosti u sustave zaštite i spašavanja.

Civilna zaštita mora funkcionirati i tijekom velikih poremećaja

Europska komisija istodobno je državama članicama uputila preporuke za redovito provođenje stres-testova i izradu planova kontinuiteta rada službi. Poseban naglasak stavljen je na nacionalne centre civilne zaštite, koji bi trebali osigurati neprekidno funkcioniranje i koordinaciju pomoći 24 sata dnevno.

To podrazumijeva sposobnost rada i u izrazito otežanim okolnostima, uključujući dugotrajnije nestanke električne energije, prekide komunikacijskih mreža i kibernetičke napade.

Iako preporuke Europske komisije nemaju pravno obvezujući karakter, predstavljaju važan dio šire europske strategije usmjerene na jačanje otpornosti društva na krize.

Strategija se oslanja i na izvješće iz prošle godine koje je izradio bivši finski predsjednik Sauli Niinistö. U njemu je upozoreno da Europa, suočena sa sve učestalijim klimatskim nepogodama i geopolitičkim prijetnjama, mora razvijati kulturu pripravnosti na svim razinama društva.