ŽIVOT

Analiza: Hobotnice, jastozi i rakovi su osjećajna bića i ne smije ih se kuhati žive

"Znanost je sada jasno dokazala da mogu osjećati bol"

    Objavljeno 23.11.2021
    Ivona Amidžić

    Hobotnice, rakovi i jastozi mogu iskusiti bol i patnju, tvrdi se u analizi koju je naručila britanska vlada, prenosi Index.

    Zbog toga su spomenute životinje uvrštene na popis osjećajnih bića koja uživaju zaštitu prema novim zakonima o dobrobiti životinja.

    U izvješću stručnjaka London School of Economicsa analizirano je 300 znanstvenih studija kako bi se procijenili dokazi o osjetilima te je zaključeno da se glavonošci (kao što su hobotnice, lignje i sipe) i desetonošci (kao što su rakovi i jastozi) trebaju tretirati kao osjetilna bića. Kralježnjaci su klasificirani kao osjetilni u novom zakonu o dobrobiti životinja o kojem se trenutno raspravlja u Velikoj Britaniji, piše CNN.

    “Znanost je sada jasno dokazala da mogu osjećati bol”

    “Prijedlog zakona o dobrobiti osjetilnih životinja daje ključno jamstvo da se dobrobit životinja s pravom uzima u obzir pri razvoju novih zakona. Znanost je sada jasno dokazala da desetonošci i glavonošci mogu osjećati bol i stoga je jedino ispravno da budu obuhvaćeni ovim vitalnim dijelom zakona”, rekao je ministar za dobrobit životinja Zac Goldsmith u priopćenju.

    Nacrt zakona, koji još nije usvojen, donijet će Odbor za osjetilne životinje, koji će izdavati izvješća o tome koliko su vladine odluke uzele u obzir dobrobit osjetilnih životinja. To je dio šireg vladinog Akcijskog plana za dobrobit životinja.

    “Postoji vrlo snažan dokaz osjećaja kod hobotnica i snažan dokaz kod većine rakova”

    U izvješću je korišteno osam različitih načina mjerenja osjećaja, uključujući sposobnost učenja, postojanje receptora boli, veze između receptora boli i određenih regija mozga, odgovor na anestetike ili analgetike i ponašanja kao što su reakcija na prijetnju, priliku za nagradu i zaštitu od ozljeda.

    Utvrđeno je da postoji vrlo snažan dokaz osjećaja kod hobotnica i snažan dokaz kod većine rakova. Za druge životinje u ove dvije skupine, kao što su lignje, sipe i jastozi, utvrđeno je da su dokazi značajni, ali ne i snažni.

    Međutim, u izvješću se navodi da ti različiti stupnjevi dokaza odražavaju razlike u količini pažnje koju su različite životinje dobile od znanstvenika.

    Hobotnica ima sposobnosti učenja, rješavanja problema

    “Znanstvena je pozornost usmjerena prema nekim životinjama, a prema drugima nije, i to iz razloga praktičnosti, primjerice prema tome koje se životinje mogu držati u laboratorijima, te zemljopisnog područja, primjerice koje su vrste dostupne tamo gdje se nalazi laboratorij. Zbog ove situacije mislimo da bi bilo neprikladno ograničiti zaštitu na određene redove glavonožaca ili na specifične infraredove desetonožaca”, stoji u izvješću.

    Nedavni Netflixov dokumentarac Moja hobotnica učitelj pokazao je jedinstvene sposobnosti hobotnica. Struktura mozga hobotnica vrlo se razlikuje od ljudske, ali ima neke funkcije kao i mozgovi sisavaca, kao što su sposobnosti učenja, rješavanja problema, a možda i sposobnost sanjanja, zaključuje CNN.

    foto: unsplash

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    "Za sada je skok u vodu prirodnih kupališta siguran", napisali su na službenoj Facebook stranici Zavoda za javno zdravstvo Osijek :D

    Uskočite na “kupanjac” bilo gdje! NZJZ provjerio kakvoću kupališta: zasad zeleno svjetlo

    Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije provodi analize kakvoće vode za kupanje. Rezultate provedenog monitoringa vode za kupanje na Više…

    Festival znanosti održat će se od 10. do 15. svibnja u 20 gradova diljem Hrvatske s oko tisuću sudionika koji su pripremili širok spektar različitih sadržaja...

    Ovaj tjedan rezervirajte za zanimljiva predavanja nezamjenjivog Festivala znanosti

    Festival znanosti održat će se od 10. do 15. svibnja u 20 gradova diljem Hrvatske s oko tisuću sudionika koji su Više…

    Projekti u gradskom prometu se u 2021. završavaju s preko 100 milijuna eura završenih investicija.

    Osijek u vrhu po korištenju EU fondova

    Grad Osijek drugi je grad u Hrvatskoj po udjelu povučenih sredstava iz EU fondova u 2019. godini. Udjel je bio Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    Vozni park Zavoda za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije poboljšan je sa sedam novih vozila za sanitetski prijevoz

    Još sedam novih vozila za sanitetski prijevoz pacijenata u OBŽ

    Ukupna vrijednost digitalnog mamografa je 1,5 milijuna kuna, a Dom zdravlja Osječko-baranjske županija nabavio ga je decentraliziranim sredstvima

    Novi mamograf u Đakovu donosi bolju dijagnostiku i smanjenje lista čekanja

    Kroz projekt E-mobilnost uspostavljen je sustav dijeljenja javnih bicikala – 50 električnih i 125 mehaničkih

    Osječani jedini u Hrvatskoj mogu birati između javnih električnih automobila i bicikala