POLITIKA

Čikotić: Projekt Slavonija ne postoji, to je PR balon

Čikotić: Napravljen je bez ijednog dokumenta, ne zna se koji je cilj, koji su mu prioriteti, u kojem vremenskom roku ...

    Objavljeno 27.04.2018
    OsijekNews

    Saborska zastupnica Mosta NL Sonja Čikotić u jučerašnjoj stanci u Hrvatskom saboru osvrnula se na nezaposlenost, iseljavanje i nisku gospodarsku aktivnost u slavonskim županijama, gdje su nameti u poljoprivredi sve veći, a veći je i uvoz poljoprivrednih proizvoda.

    – Uz ovakvu situaciju u Slavoniji, vladajući tvrde kako čine sve upravo za Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem, te da čak imaju i projekt. A kako je nastao taj projekt? Priča o tome seže do parlamentarnih izbora 2016., kada je HDZ govorio da će imati operativni program za Slavoniju, te da će od 10.7 milijardi eura ukupno 2,5 milijarde eura biti uloženo u pet slavonskih županija: Vukovarsko-srijemsku, Požeško-slavonsku, Osječko-baranjsku, Virovitičko-Podravsku i Brodsko-posavsku. Još tada sam javno i otvoreno upozoravala na tu predizbornu prijevaru. Do tog iznosa došli su pukim dijeljenjem 10.7 milijardi eura s 20 županija, što bi iznosilo oko 500 milijuna eura po županiji. Sve županije dobile bi isti iznos novac i Slavonija tu ne bi bila uopće posebno zbrinuta. No, pušteno je predizborno obećanje i predizborna magla za građane, pa danas imamo „PR balon” zvan Projekt Slavonija, Baranja i zapadni Srijem. Napravljen je bez ijednog dokumenta, ne zna se koji je cilj, koji su mu prioriteti, u kojem vremenskom roku i s kojim mjerama će se postići određeni projekti. Nema jasnog plana – istaknula je zastupnica Čikotić, naglasivši kako upravo to područje pet županija nema baš nikakve dodatne bodove kod prijava na natječaje, kako ne postoji niti jedan kriterij odabira koji upravo favorizira to područje, a nema niti natječaja na koji se mogu javiti samo Slavonci.

    – Štoviše otkako je ova Vlada najavila ovaj projekt svjedočimo ukidanju područnih škola u ruralnim područjima, ukidanje zdravstvenih usluga, ukidanju prometnih linija i rastu cijena. Postoje mjere i načini na koje se može i mora pomoći tom prostoru, kroz politike koje bi bile nositelji gospodarskog razvoja, one koje bi privukle investitore i osigurale radna mjesta. No, Vlada se zaustavila na PR balonima, koji su u realnosti potpuno ispuhani – nizala je zastupnica Čikotić, otvorivši priliku i za iscrpiniji razgovor o nizu tema …

    Postali ste zastupnica u Hrvatskom saboru zamijenivši dotadašnjeg zastupnika Mosta NL Miroslava Šimića.  Kojim ćete se temama najviše baviti?

    – Zagovarat ću reforme koje ova Vlast apsolutno izbjegava, a neophodne su za učinkovitije i racionalnije funkcioniranje svih segmenata javne uprave. Taj veliki birokratski aparat rak rana je države. Živimo u visoko centraliziranoj državi s jasnim otporom prema decentralizaciji.  Posebno ću se usmjeriti na provedbu racionalnih politika regionalnog razvoja i razvoja javne uprave i lokalne samouprave, uz praćenje stanja i ulaganja EU fondova. Svega 13 do 15 posto prihoda ide prema jedinicama lokalne samouprave, a sve ostalo je u rukama centralne države. Treba napraviti korake prema upravnoj, političkoj, financijskoj i fiskalnoj decentralizaciji. Prvi korak k tome je osnivanje međuresorne radne skupine s jasnim ciljevima, rokovima i mjerama.

    Obzirom na svoje dosadašnje iskustvo, gdje vidite najveći problem i kako ga pokušati riješiti?

    Kroz svoju karijeru u ministarstvima sudjelovala sam u pripremi konkretnih mjera i projekata čija bi primjena uistinu doprinijela boljim poslovnim uvjetima za sve poduzetnike i učinkovitoj apsorpciji sredstava iz EU fondova. Za to ću se nastaviti i dalje zalagati. Reformu javne uprave očekuju svi, od građana do poduzetnika. No, od velikih planova ostale su samo velike najave. Na žalost, svega 15 posto prihoda ide prema jedinicama lokalne samouprave, ostalo sve je u rukama centralne države. Izgradnja učinkovite javne uprave, depolitizacija i upravljanje ljudskim resursima u javnome sektoru, informatizacija javnih usluga, ključne su pretpostavke. Kad je riječ o EU fondovima, slabi rezultati pokazuju da politika prema EU fondovima nije bila dovoljno kvalitetna i da je nužno uvoditi promjene u cijeli sustav.

    U svojoj prvoj saborskoj stanci osvrnuli ste se kritički na tzv. reformu javne uprave ministra Lovre Kušćevića. Što ste htjeli poručiti?

    Osvrnula sam se na učinak najavljene velike reforme javne uprave i 30 kuna nagrade ili kazne onom službeniku koji bude dobro, odnosno koji ne bude dobro radio, a sve to će ocjenjivati i građani. Slutim da će biti stvoren veliki kaos i to za svega 30 kuna. Planira se provesti ulaganje u reformu javne uprave od 880 milijuna kuna, digitalizirati procese, vidjeti tko radi, tko ne radi, koliki su postupci bespotrebni i pristupiti njihovom ukidanju i objedinjavanju, a na kraju ćemo i dalje ćemo čekati prirodni odljev. Upitala sam čemu i kome uopće reforma? Napominjem kako se iz državnog proračuna na plaće državnih i javnih službenika izdvaja 21 posto, te kako ogroman birokratski aparat čini 17 posto ukupno zaposlenih u RH!

     Da li je Most po tom pitanju poduzeo neke korake dok ste bili u Vladi RH?

    Poslije mandata Mosta u Ministarstvu uprave je ostao Akcijski plan razvoja javne uprave usvojen na Vladi u prosincu 2016.godine, vrijedan 880 milijuna kuna. Bilo je osmišljenih 20 projekta koji imaju za cilj izgraditi institucije, depolitizirati sustav i provesti digitalizaciju i umrežavanje podataka i službenika, uz izgradnju mjerljivosti radnog učinka svakog radnog mjesta. Tri projekta ostala su u ladicama, a upućena su prema Ministarstvu rada i mirovinskog sustava prije točno godinu dana, u travnju 2017. Ali tek nedavno su potpisali ugovor između Ministarstva uprave i Ministarstva rada za dva projekta, uz napomenu kako su promijenili iznos za 20 milijuna kuna i produžili provedbu na 3 godine. Projekt E-poslovanja još uvijek čeka. Poduzetnici još uvijek čekaju.

    Očekujete li s pozicije oporbe mogućnost da se nešto promijeni?

    Smatram da je važno da ima nas kojima je stalo. Dovoljno stalo, da vladajući ne mogu raditi što i kako hoće, dovoljno nas koji smo tvrdoglavi da ne odustanemo, da ne napustimo, da ostanemo. Kroz svoj rad činit ćemo Hrvatsku boljom, davat ćemo inicijative i radit ćemo još više, bas kako smo ostavili tih 20 projekta i akcijski plan za bolju i uspješniju Hrvatsku.

     Kako je započela vaša karijera?

    Poslovnu karijeru započela sam 2010. u Orahovici u tvrtki Phoenix gdje sam radila kao pravnica, a riječ je izvozno orijentiranoj tvornici koja bilježi rast i razvoj. Već 2011. postala sam voditelj Ureda za međunarodnu suradnju, znanstvene i stručne projekte na Elektrotehničkom fakultetu Osijek, a paralelno sam pokrenula vlastitu tvrtku, koja se bavi razvojem i preradom poljoprivrednih proizvoda. Godinama sam surađivala s lokalnim nositeljima razvoja, sudjelovala sam u pripremi projekta na programe prekogranične suradnje, te u kreiranju centraliziranih programa EU, ali najviše me radova rad s timovima mladih ljudi, s kojima sam radila preko Erasmus  programa, najvećeg programa EU na području obrazovanja.

    Što vas je odvelo u politiku?

    U politiku me odveo poriv da nešto promijenim u načinu funkcioniranja u Hrvatskoj. Da prestanu vladati pojedinačni interesi, klijentelizam i političari koji nemaju stručnih znanja da bi doprinijeli boljem životu građana. Mi živimo u državi koja ima sve potrebno za dobar i kvalitetan život, državi koja ima puno potencijala u turizmu, poljoprivredi, sportu i posebno u ljudima, i tom potencijalu potrebno je samo pristupiti na drugačiji način kako bi osigurali svim građanima organiziranu, uređenu i uspješnu Hrvatsku. Hrvatskoj je potrebno dobro upravljanje na svim razinama, nužno koristiti sve resurse prema podizanju kvalitete života građana, a ne zadovoljavanju pojedinačnih interesa.

    Postoji li način kako zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, koji, osobito iz Slavonije sve više odlaze?

    Na žalost, odlaze mlade osobe, a s njima odlazi i znanje, stručnost i vještina. Odlazi mladost, a mladost je budućnost. Znate li koje je beznađe u mladom čovjeku kad napušta roditeljsku kuću, roditelje, brata i sestru, domovinu, a pritom ostavljajući svoje najmilije u sustavu od kojeg je pobjegao? Svjedoci smo kako ljudi bježe od rata, poplave, neke prirodne nepogode, kod nas mladi bježe od sustava, dakle potrebno je mijenjati sustav. Problem je u nedostatku jezgrovitih gospodarskih reformi i rastućoj nezaposlenosti. Ne može se neodgovorno obećavati da će u mjesec, dva ili pola godine dovesti državu do blagostanja. Nužno je promijeniti sustav i uvesti prave reforme.

    Možete li iz iskustva koje imate, reći, može li Ministarstvo EU fondova postići bolje rezultate?

    EU fondovi su izvrsno sredstvo, ali samo kroz uređeni sustav i pojednostavljene procedure jer će se tako realizirati razvojni projekti. Ključno je da u što kraćem vremenu EU novac dođe do korisnika. Ministarstvo ima itekakvu moć, ali ne koristi je. U ministarstvu sam bila zadužena za projekt MISa, informatizaciju procesa za EU fondove. Poduzetnik ne može na evaluaciju ili odgovor povjerenstva za progovore čekati 220 ili čak 300 dana. Postupak je sada konačno digitaliziran u dijelu prijava. Što se tiče nedostatka kadrova, mi moramo demistificirati EU fondove. Službenici koji rade na tim poslovima imaju propise kojih se drže, kao i službenici u svim drugim područjima. EU fondovi nisu ti koji će transformirati hrvatskog društvo već provedba realnih i racionalnih javnih politika. Temeljni dokument koji je trebao pomoći u promjeni hrvatskog društva je je Akcijski plan razvoja javne uprave, s 20 vrlo konkretnih projekata za bolje upravljanje. Ali mi jednostavno ne upravljamo procesom.

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    Boćarski dom bio je prepun simpatizera Mosta koji su u ovoj, još uvijek mladoj opciji ali s puno iskustva, prepoznali one koji će se boriti za njih

    Petrov održao govor za pamćenje: Klečimo samo pred dragim Bogom, a ne briselskom birokracijom

    Most nezavisnih lista održao je u nedjelju u Boćarskom domu u Zagrebu predizborni skup uoči izbora za EU parlament koji Više…

    Cilj ovih fantomskih mjera je dobiti glas na ovim, europarlamentarnim, pa na predsjedničkim i parlamentarnim izborima - izjavila je Čikotić

    Sonja Čikotić: “Vlada obmanjuje majke svojim predizbornim demografskim mjerama”

    Saborska zastupnica i kandidatkinja za Europski parlament Sonja Čikotić na jučerašnjoj konferenciji za novinare nazvala je najave Ministarstva za demografiju, obitelj, Više…

    Hrvatska je jedina zemlja u EU u kojoj za postavljanje baznih stanica stranih teleoperatera nije potrebna građevinska dozvola

    Bulj: U Hrvatskoj nitko ne mari što se bazne stanice postavljaju na krovove kuća, dječjih vrtića, škola, …

    Na današnjoj konferenciji za novinare saborski zastupnik Mosta Miro Bulj govorio je o svom prijedlogu Zakona o gradnji, koji je danas Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    Kolakušić kaže da nije podržao von der Leyen zbog neravnopravnosti u EU-u

    Ursula von der Leyen je nova predsjednica Europske komisije zahvaljujući tankoj većini

    Poznata Osječanka poduprla veliku akciju otočana

    Možda u Slavoniji nema otoka, ali zato ima suosjećanja!

    Pokazao je ujedno Požega da osječka koalicija SDP-a s listom Mosta NL, a s koje je kao nezavisni kandidat izabran u Gradsko vijeće, nema i ne smije imati veze s kritikom

    Željko Požega na Facebook-u umjereno ‘opleo’ po Zoranu Milanoviću