GOSPODARSTVO

Dok bitcoin strmoglavo pada, zlato raste – što se to događa na tržištu?

Bitcoin se na tržištu percipira kao rizična vrsta imovine, a zlato kao sigurna investicija u nesigurnim vremenima

    Objavljeno 25.11.2025
    Matija Ivanković

    Cijena bitcoina bilježi veliki pad. Samo u zadnja tri mjeseca, bitcoin je izgubio oko 20% svoje vrijednosti te se trenutno njegova cijena kreće oko razine od 75 tisuća eura, što je gotovo 28% manje od vrhunca od oko 107 tisuća eura dosegnutog početkom listopada.

    Istovremeno, cijena zlata bilježi rast. Cijena jedne unce žutog plemenitog metala izražena u eurima tako je u zadnja tri mjeseca porasla za oko 23%, a od početka godine za čak 40%.

    Investitori bježe iz rizika u sigurnost 

    Bitcoin se na tržištu percipira kao rizična vrsta imovine, a zlato kao sigurna investicija u nesigurnim vremenima. Upravo je to jedan od bitnih uzroka nedavnih promjena cijena, tvrdi Saša Ivanović, direktor Centra Zlata:

    “Cijena bitcoina ove je godine dosegla svoj povijesni vrhunac i trenutno se nalazimo u fazi tzv. “profit-takinga”, to jest unovčavanja zarade koju su ostvarili ulagači u ovu kriptovalutu. Investitori trenutno masovno prodaju bitcoin i to dovodi do pada njegove cijene, a taj kapital zatim prebacuju u sigurniju imovinu poput zlata, obveznica ili jednostavno drže gotovinu.”

    Cijena bitcoina tradicionalno je prilično volatilna, tako da rasprodaja ove imovine od strane velikih investitora za posljedicu ima stvaranje neizvjesnosti i straha kod manjih ulagača koji također počinju likvidirati svoje pozicije. Takva psihologija ulagača stvara tzv. “medvjeđe tržište” – duži period pada cijene imovine koja se prodaje, a to je u ovom slučaju bitcoin. 

    Neizvjesnost i na tržištu dionica zbog “AI balona”

    Tržište kriptovaluta prvo je koje reagira na promjene sentimenta investitora zbog svoje volatilnosti, ali strah se počinje osjećati i na tržištu dionica. Glavni uzrok za to je vjerovanje mnogih analitičara da postoji “AI balon” – stanje prenapuhanog tržišta u kojem su cijene tehnoloških dionica nerealno visoko narasle na račun velikih očekivanja investitora od nove tehnologije umjetne inteligencije.

    “AI balon definitivno postoji jer su valuacije pojedinih kompanija nerealno visoke, a primjer toga je Nvidia koja trenutno vrijedi više od 20 najvećih europskih kompanija zajedno. To neće zauvijek trajati, ali nitko ne može znati kada će balon puknuti te kojim tempom i intenzitetom. U svakom slučaju, mislim da se s dionicama sada događa isto ono što se već dogodilo s bitcoinom – veliki investitori ih počinju prodavati kako bi ostvarili zaradu”, tvrdi Ivanović.

    Ulagači u zlato profitiraju, pojačana potražnja i u Hrvatskoj

    Ovogodišnji rast cijene zlata dio je dužeg trenda. Naime, cijena žutog plemenitog metala u zadnjih je pet godina porasla za više od 130%, a prosječni godišnji porast u zadnjih 20 godina iznosi iznad 10%.

    No, cijena zlata ne raste uvijek podjednako, već u pravilu najviše raste u periodima neizvjesnosti na tržištu do kojih može doći zbog inflacije, recesije, geopolitičkih napetosti ili kraha dionica. S obzirom da se u takvom periodu nalazimo upravo sada, ne čudi povećana potražnja za zlatnim polugama i zlatnicima koja se osjeti i u Hrvatskoj, tvrdi Ivanović:

    “U cijelome svijetu raste potražnja za zlatom, kako od institucija poput središnjih banaka, tako i kod malih investitora koji žele sačuvati svoj kapital od inflacije i tržišnih rizika. U Hrvatskoj bilježimo rekordnu potražnju – procjene Centra Zlata pokazuju da će u našoj državi ove godine u zlato biti uloženo više od 600 milijuna eura, što je gotovo dvostruko više nego prethodne godine.”

    U nadolazećem razdoblju kretanja na financijskim tržištima ponajprije će ovisiti o daljnjem razvoju makroekonomskih pokazatelja i razini opće tržišne nesigurnosti. Istodobno će se investitori prilagođavati uvjetima koji se mijenjaju iz mjeseca u mjesec, pri čemu se može očekivati razdoblje pojačane opreznosti i postupnog usklađivanja portfelja s novim okolnostima.

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    Dok dio ulagača čeka ‘savršeni’ trenutak, središnje banke već kupuju i javno govore o cijeni zlata od 5,000 do 6,000 dolara po unci

    Središnje banke vide zlato na 6.000 dolara – je li ovo zadnja prilika za kupnju na “popustu”?

    Isplati li se ulagati u zlato sada? Odgovor svjetskih središnjih banaka, institucija koje raspolažu s preko deset bilijuna dolara imovine Više…

    Nakon korekcije od preko 20% zlato ulazi u fazu stabilizacije, dok analitičari i dalje vide snažan dugoročni rast

    Nakon korekcije cijene zlata veće od 20%, investicijske banke objavljuju prognoze i do $6000 po unci do kraja godine

    Nakon što je u siječnju ove godine zlato dosegnulo povijesni vrhunac od 4,600 € (5,500 $) po unci, cijena je Više…

    Žalosna je činjenica da su građani ulaganjem u trezorce ustvari izgubili novac, dok su istovremeno propustili zaraditi višestruko veći iznos kroz isplativiju ulagačku alternativu u vidu fizičkog zlata

    Deset puta unosnije ulaganje od trezoraca – “zlato postaje sinonim za dugoročnu sigurnost”

    Hrvati su u proteklih nekoliko godina uložili velike količine sredstava u trezorske zapise, dajući državi na povjerenje svoju štednju s Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    Hrvatska je ove godine prvi put domaćin Svjetskog kongresa agrarnih novinara. Tijekom 10 dana 200-tinjak novinara, fotografa i komunikacijskih stručnjaka imat će priliku upoznati našu poljoprivredu i ruralne potencijale

    Šime Strikoman snimit će milenijsku fotografiju agrarnih novinara iz cijelog svijeta – evo gdje i kada

    Dok dio ulagača čeka ‘savršeni’ trenutak, središnje banke već kupuju i javno govore o cijeni zlata od 5,000 do 6,000 dolara po unci

    Središnje banke vide zlato na 6.000 dolara – je li ovo zadnja prilika za kupnju na “popustu”?

    Kroz strateško partnerstvo s tvrtkom Remote Robotic Systems, Orqa preuzima ključnu ulogu u razvoju kanadskih kapaciteta u području dronova, umjetne inteligencije i protudronskih sustava

    Osječka Orqa osigurala ugovor s Kanadom od 150 milijuna dolara za proizvodnju dronova i jačanje savezničke sigurnosti