Europska komisija predlaže stroža pravila za čišći zrak i vodu

Čist zrak i voda neophodni su za zdravlje ljudi i ekosustava. Samo od onečišćenja zraka u Europi svake godine umre gotovo 300 000 ljud, predloženim novim pravilima broj smrtnih slučajeva uzrokovanih razinama glavne onečišćujuće tvari PM_2,5 koje su iznad onih navedenih u smjernicama SZO-a smanjit će se za više od 75 % u 10 godina.

Nakon primjene novih pravila o smanjenju onečišćenja zraka i vode očekuje se velik povrat ulaganja zahvaljujući koristima koje će ta pravila donijeti u području zdravlja, uštede energije, proizvodnje hrane, industrije i bioraznolikosti. Nakon dosadašnjeg iskustva Komisija predlaže da se smanje dopuštene razine onečišćujućih tvari, no i poboljša provedba kako bi se ciljevi češće ostvarivali u praksi. Današnji prijedlozi velik su korak prema postizanju nulte stope onečišćenja iz europskog zelenog plana do 2050. i ispunjavanju posebnih zahtjeva Konferencije o budućnosti Europe.

Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan, izjavio je: Naše zdravlje ovisi o našem okolišu; na njega izravno i znatno utječe nezdrav okoliš. Svake godine stotine tisuća Europljana prerano umre, a još ih više oboli od bolesti srca i pluća ili raka uzrokovanog onečišćenjem. Što dulje odgađamo znatno smanjenje onečišćenja, to će društvo snositi veće posljedice. Želimo do 2050. imati okoliš bez štetnih onečišćujućih tvari, a to znači da već danas moramo poduzeti odlučnije mjere, zbog čega donosimo prijedloge za daljnje smanjenje onečišćenja vode i zraka.

Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius rekao je: Kvaliteta zraka i vode iznimno su važni za naše zdravlje i budućnost naših društava. Onečišćenje zraka i vode šteti našem zdravlju, gospodarstvu i okolišu, a najteže pogađa ranjive skupine. Naša je dužnost očistiti zrak i vodu za sebe i za buduće generacije. Troškovi nedjelovanja mnogostruko premašuju troškove prevencije. Stoga Komisija poduzima korake sada kako bi osigurala koordinirano djelovanje u Uniji i učinkovitije rješavanje problema onečišćenja na izvoru – lokalno i preko granica.

Čišći zrak do 2030., nulta stopa onečišćenja do 2050.

Revizijom direktiva o kvaliteti zraka postavit će se privremeni standardi EU-a za kvalitetu zraka do 2030., koji će se bolje uskladiti sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, a EU će napraviti korak prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka najkasnije do 2050., paralelno s nastojanjima da se postigne klimatska neutralnost. U tu svrhu predlaže se redovito preispitivanje standarda kvalitete zraka da se usklade s najnovijim znanstvenim dokazima te društvenim i tehnološkim razvojem. Predlaže se da se godišnja granična vrijednost za glavnu onečišćujuću tvar, sitne čestice (PM_2,5), smanji za više od polovine.

Revizijom će se osigurati da osobe čije je zdravlje narušeno zbog onečišćenja zraka imaju pravo na naknadu u slučaju kršenja pravila EU-a o kvaliteti zraka. Imat će i pravo da ih zastupaju nevladine organizacije u kolektivnim tužbama za naknadu štete. U prijedlogu će se razjasniti i pitanja pristupa pravosuđu, učinkovitih kazni i boljeg informiranja javnosti o kvaliteti zraka. Osim toga, novim propisima postrožit će se praćenje kvalitete zraka te poboljšati modeliranje i planovi za kvalitetu zraka, što će pomoći lokalnim tijelima.

Nacionalnim i lokalnim tijelima prepustit će se da odrede koje bi konkretne mjere htjeli poduzeti kako bi postigli te standarde. Tome će pridonijeti i postojeće i nove politike EU-a u području okoliša, energetike, prometa, poljoprivrede, istraživanja i inovacija te drugim područjima, kako je podrobnije navedeno u informativnom članku.

Današnji prijedlog pridonijet će znatnom poboljšanju kvalitete zraka u cijeloj Europi do 2030., u što će se uložiti manje od 6 milijardi eura godišnje, a očekivana se godišnja bruto korist do 2030. procjenjuje na 42 – 121 milijardu eura.

Onečišćenje zraka najveća je okolišna prijetnja zdravlju i glavni je uzrok kroničnih bolesti, uključujući moždani udar, rak i dijabetes. Izloženi su mu svi ljudi u Europi, a nerazmjerno mnogo šteti osjetljivim i ranjivim skupinama. Onečišćeni zrak šteti i okolišu jer uzrokuje zakiseljavanje, eutrofikaciju i štetu na šumama, ekosustavima i usjevima.

Bolje i isplativije pročišćavanje komunalnih otpadnih voda

Revidirana Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda omogućit će Europljanima da imaju čišće rijeke, jezera, podzemne vode i mora, a pročišćavanje otpadnih voda učiniti troškovno učinkovitijim. Kako bi se otpadne vode što bolje iskoristile kao resurs, predlaže se da se teži postizanju energetske neutralnosti u tom sektoru do 2040. i poboljša kvaliteta mulja kako bi se veće količine mulja mogle ponovno upotrijebiti i doprinijeti kružnom gospodarstvu.

Uvest će se više poboljšanja kako bi se unaprijedila zaštita zdravlja i okoliša, primjerice obveze za oporabu hranjiva iz otpadnih voda, novi standardi za mikroonečišćivače i novi zahtjevi za praćenje mikroplastike. Obveza pročišćavanja vode proširit će se na manje općine od 1000 stanovnika (uz one s 2000 stanovnika, kao dosad). Kako bi se veći gradovi uspijevali nositi s obilnim kišama, koje su zbog klimatskih promjena sve češće, treba donijeti integrirane planove upravljanja vodama. Osim toga, na temelju iskustva s bolešću COVID-19 Komisija predlaže sustavno praćenje otpadnih voda radi identificiranja više virusa, među ostalim i virusa CoV-SARS-19 i antimikrobne otpornosti.

Države članice morat će svima, a posebno ranjivim i marginaliziranim skupinama, osigurati pristup sanitarnim uslugama.

Budući da 92 % toksičnih mikroonečišćivača pronađenih u otpadnim vodama EU-a potječe od lijekova i kozmetičkih proizvoda, u okviru novog programa proširene odgovornosti proizvođača od njih će se zahtijevati da snose trošak njihova uklanjanja, što je u skladu s načelom „onečišćivač plaća”. Time će se potaknuti istraživanje i inovacije u području netoksičnih proizvoda, kao i pravednije financiranje pročišćavanja otpadnih voda.

U sektoru pročišćavanja otpadnih voda mnogo je neiskorištenog potencijala za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, na primjer iz bioplina.  Od država članica EU-a zahtijevat će se da prate industrijsko onečišćenje na izvoru kako bi se ponovno iskoristilo što više mulja i pročišćenih otpadnih voda umjesto da se ti resursi rasipaju. Pravila o oporabi fosfora iz mulja omogućit će njegovu uporabu u proizvodnji gnojiva, koja će se koristiti u proizvodnji hrane.

Procjenjuje se da će se zbog spomenutih promjena troškovi povećati za 3,8 % (na 3,8 milijardi eura godišnje do 2040.), a korist će iznositi više od 6,6 milijardi eura godišnje te će nadmašiti troškove u svim državama članicama.

Zaštita površinskih i podzemnih voda od novih onečišćujućih tvari

Na temelju najnovijih znanstvenih dokaza Komisija predlaže ažuriranje popisa onečišćujućih tvari u vodi koje treba strože kontrolirati u površinskim i podzemnim vodama.

Na te će se popise dodati 25 tvari s dokazanim negativnim učinkom na prirodu i zdravlje ljudi. Među njima su sljedeće tvari:

• PFAS, velika skupina „vječnih kemikalija” koje se nalaze, među ostalim, u kuhinjskom posuđu i priboru, odjeći, namještaju, pjeni za gašenje požara i proizvodima za osobnu njegu
• niz pesticida i produkata degradacije pesticida, kao što je glifosat
• bisfenol A, plastifikator i sastojak plastične ambalaže
• neki lijekovi protiv bolova i protuupalni lijekovi, te antibiotici.

Te tvari i njihovi standardi utvrđeni su transparentnim i znanstveno utemeljenim postupkom.

Osim toga, zbog incidenata kao što je masovni pomor riba u Odri Komisija predlaže obvezno slanje upozorenja nakon takvih incidenata zemljama koje se nalaze nizvodno. Predlaže se i poboljšanje postupka praćenja i izvješćivanja te olakšavanje budućeg ažuriranja popisa kako bi se držao korak sa znanošću.

Nova pravila obuhvaćaju i kumulativne ili kombinirane učinke smjesa, a ne samo pojedinačnih tvari.

Osim toga, ažurirat će se (tj. uglavnom postrožiti) norme za 16 onečišćujućih tvari koje su već obuhvaćene pravilima, uključujući teške metale i industrijske kemikalije, te će se ukloniti četiri onečišćujuće tvari koje više nisu prijetnja na razini EU-a.