(FOTO) Zatrpana nanesenim pijeskom, plovnosti gotovo ni nema… Ostaje li Drava bez vode?

Zdravko Peko, bivši osječki gradski vijećnik, predsjednik ugašene stranke Zeleni Hrvatske dugi niz godina, član HDZ-a od 2017. godine, menadžer i organizator brojnih manifestacija i koncerata u Osijeku i Slavoniji, ali osječkoj javnosti poznat najviše kao glazbenik i borac za zaštitu prirode, upozorava na opasnost nestajanja vode u Dravi.

“Drava je bez vode, i to sve češće, jer u gornjem toku nema snijega, ništa se ne otapa i vode je sve manje, povremene kiše su kao ‘kap u moru’ tj. u Dravi. Zanima me sad mišljenje onih ‘qwazi Zelenih udruga’ koji skaču na zadnje noge kad ja, kao predsjednik Zelenih, govorim o tome da treba ukinuti zabranu vađenja (nanesenog) pijeska u donjem toku Drave”, navodi Peko na Facebooku.

“Svi znamo da svaka rijeka u svojem donjem toku gomila ogromne količine sedimenta kojeg donosi iz gornjeg toka. Drava od Osijeka uzvodno je zatrpana nanesenim pijeskom, a nizvodno je plovna samo za manje brodice i čamce, plovnosti gotovo ni nema, nijedan cruiser sa turistima neće ove godine doći na novo osječko pristanište za cruisere, a Luka Tranzit može staviti ključ u bravu. Još malo pa će se Drava moći prehodati”, dodaje Peko.

Kako je do ovoga došlo?

Eksploatacija pijeska iz Drave nakon deset godina zabrane

Do 2020. godine više od deset godina trajala je zabrana eksploatacije pijeska i šljunka iz Drave, Dunava i Save, a pijesak i šljunak za građevinske radove uvozio se iz susjednih zemalja. Osim građevinskom sektoru, ova je zabrana donosila probleme i Lučkoj upravi Osijek jer zbog nanosa pijeska Drava tijekom nekoliko mjeseci u godini nije bila plovna.

Nakon što je u lipnju 2019. godine na inicijativu župana Osječko-baranjske županije Ivana Anušića donesena izmjena Zakona o vodama kojom se dopušta eksploatacija šljunka i pijeska vađenjem iz obnovljivih ležišta putem ugovora o koncesiji i ako to pridonosi održavanju voda ili vodnih putova na unutarnjim vodama, početkom travnja 2020. počela je eksploatacija pijeska na Dravi, a riječ je bila o području uzvodno od Osijeka kod Petrijevaca u blizini novog mosta autoceste Osijek – Beli Manastir.

Učinjen je niz studija, elaborata i ocjena na temelju kojih je konačno rješenje izdalo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. “Hrvatske vode započele su s uklanjanjem nanosa pijeska za potrebe osiguravanja protočnosti korita rijeke Drave u količini od 460.000 m3 koji će se moći koristiti za potrebe gradnje autoceste na Koridoru VC kao i za izvođenje radova na brojnim aglomeracijama na području OBŽ”, pojasnio je tada Anušić.

Osim toga, kada se eksploatacija vrši u blizini gradilišta, što je od tada trebao biti slučaj, smanjuje se i opterećenje cesta, a važno je i naglasiti kako će se eksploatacijom pijeska ukloniti nanosi koji su onemogućavali uplovljavanje Dravom u Osijek, bio je tadašnji zaključak.

Tužba za izdavanje privremene mjere zabrane iskapanja sedimenta

WWF Adrija, Zelena akcija, udruga BIOM i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode početkom su svibnja 2020. podnijele tužbu Upravnom sudu u Osijeku protiv Ministarstva zaštite okoliša i energetike u kojoj su, između ostalog, zatražili i izdavanje privremene mjere zabrane iskapanja sedimenta.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike 26. ožujka izdalo je rješenje Hrvatskim vodama za iskapanje oko 460.000 m3 sedimenta iz Drave kod općine Petrijevci u blizini Osijeka, s ciljem „smanjenja rizika od poplava” bez obveze izrade studije utjecaja na okoliš i utjecaja na ekološku mrežu, tvrdili su.

Prema udrugama za zaštitu okoliša, Ministarstvo je 28. svibnja donijelo rješenje kako je za komercijalno iskapanje šljunka u općini Darda, nešto nizvodnije od Petrijevaca, potrebna izrada glavne ocjene za ekološku mrežu. „Pitamo se kako je moguće da za dva zahvata, čija je baza eksploatacija sedimenta i koji se nalaze na višestruko zaštićenim područjima Drave, Ministarstvo donosi tako nedosljedna rješenja”, navodile su tada udruge.

Upravni sud u Osijeku je odbio privremenu mjeru zaustavljanja radova iskapanja sedimenta na Dravi u općini Petrijevci te se iskapanje sedimenta na Dravi nastavilo.

Luka Tranzit d.o.o. dobila koncesiju za eksploataciju pijeska krajem 2020. godine

Krajem 2020. godine, u prosincu, luka Tranzit Osijek d.o.o. počela je s iskopima pijeska nakon što je postala odabrani koncesionar na natječaju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za eksploataciju pijeska u lučkom akvatoriju luke Osijek u Nemetinu.

Koncesijom je bio predviđen iskop do najviše 490.000 prostornih metara pijeska u razdoblju od tri godine, koji bi Luka Tranzit Osijek, koja posluje u sastavu regionalnog proizvođača građevinskog materijala Nexe Grupa, plasirala na tržište.

Visoki upravni sud presudio u korist okolišnih organizacija u vezi Drave

Visoki upravni sud presudio je u prosincu 2021. u korist okolišnih organizacija i poništio rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kojim je dozvoljeno iskapanje 460.000 kubičnih metara sedimenta iz Drave bez obveze izrade studije utjecaja na okoliš i utjecaja na ekološku mrežu, priopćeno je tada iz WWF Adrie.

Visoki upravni sud je u presudi naveo kako se odluka prvostupanjskog suda ne može ocijeniti zakonitom. Također, ocijenio je kako u Elaboratu zaštite okoliša nije uzet u obzir utjecaj zahvata na ptice. U presudi se ističe kako navedeni propusti nisu otklonjeni u upravnom postupku, a niti u postupku pred prvostupanjskim sudom. Stoga se tada nalaže Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da mora donijeti novo rješenje o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu uz pravilnu primjenu mjerodavnih propisa.

„Presuda potvrđuje naše navode o nedosljednosti i kršenju procedura, manjkavom elaboratu na temelju kojeg je zahvat odobren, a na što smo upozoravali od samog početka. Međutim, ovo je Pirova pobjeda za rijeku Dravu s obzirom na to da je presuda stigla nakon više od godine i pol od početka zahvata na rijeci Dravi i da se iskapanje pijeska iz rijeke odvijalo neometano. Stoga ostaje vidjeti kolika je šteta učinjena“, rekla je tada Branka Španiček iz WWF Adrije ispred okolišnih organizacija.

Kako zabrana djeluje na Dravu sada?

“Ako se pod hitno ne počne vaditi naneseni sediment doći će do nesagledivih posljedica. Znači, ne produbljivati prirodno korito već samo vaditi onaj sediment koji Drava konstantno donosi, isti se oduvijek vadio. Nekima očito odgovara da isti pijesak uvozimo iz Srbije”, komentira Peko.

Dodaje kako su ovo vrlo ozbiljni problemi na koje gotovo svi žmire.

“Ove fotke koje je snimio Goran Đuroković su odlične, no malo alarmantne, meni bi bilo draže da je vodostaj normalan i da je Drava plovna većim dijelom svoga toka”, zaključuje Peko.

foto: arhiva i Goran Đuroković