Headhunteri ponovno kreću „u lov“ na hrvatske medicinare

Iako je pandemija koronavirusa dijelom zaustavila tržište rada, posebice u  segmentima kao što je zdravstvo koje se u potpunosti okrenulo ka borbi s koronavirusom i to unutar svake države za sebe, čini se kako su zdravstvene ustanove shvatile da će borba s pandemijom biti dugotrajna, pa se, kako nam potvrđuju i osječki headhunteri, tržište ljudskih resursa u zdravstvu mijenja, pa čak i proširuje.

– Tržište je bilo uspavano. Mi kao agencija čak dvije godine i to od siječnja 2020. godine sve do listopada 2021. nismo imali natječaje niti za jednu državu.   Moglo se eventualno prijaviti za rad u Irskoj. No, u tom vremenu se dogodilo nešto drugo.  Naime, stvorile su se mogućnosti koje ranije nisu  postojale. Tako smo mi do sada radili samo s liječnicima i medicinskim sestrama, tek je za Dansku postojala i mogućnost odlazaka za doktore dentalne medicine.  No, u posljednja četiri mjeseca 2021. godine dobivamo sve više i više pozicija za inženjere radiologije i laboratorijske tehničare. Znači sada kreće potraga za ovom vrstom kadra u Hrvatskoj. Jedan od razloga zbog kojega oni ranije nisu mogli ići na rad u inozemstvo je i problem što laboratorijskim tehničarima  nisu bile priznate diploma u Hrvatskoj, već su radili i dalje kao srednja stručna sprema. Sada imamo natječaj za devet inženjera radiologije i pet laboratorijskih tehničara za nekoliko bolnica u Švedskoj, a vjerujem da će se otvoriti još dodatnih mogućnosti već u prvih par mjeseci 2022. godine, priča  Zrinka Stanić,  direktorica INCOR-a, tvrtke koja se još  od 2015. bavi menadžmentom ljudskih resursa u zdravstvu.

Headhunteri napominju i kako su hrvatski zdravstveni djelatnici iznimno cijenjeni i traženi u inozemstvu. – U svakom procesu u kojem smo sudjelovali mi dobivamo i izvješće poslodavca o radu kandidata nakon šest mjeseci, te potom nakon godinu dana. Poslodavci su većinom jako zadovoljni znanjem, vještinama, radom i napretkom djelatnika iz Hrvatske. Naš obrazovni sustav generira doista izvrsne liječnike i medicinsko osoblje koji su rado birani od inozemnih poslodavaca. S druge strane primjerice  ako osoba prođe procese zapošljavanja u Švedskoj, te prihvati posao, plaćen joj je tečaj švedskog za vrijeme kojeg živi u matičnoj zemlji i prima stipendiju, a jedini posao do odlaska u Švedsku joj je  učenje jezika.  Švedski, danski i norveški nisu teški i kada naučite jedan, govorite sva tri jezika. Gramatika je puno jednostavnija nego primjerice gramatika engleskog jezika, jer je riječ o jezicima koji nemaju padeže i glagoli se ne mijenjaju kroz rodove, a veliki broj riječi dolazi upravo iz engleskog i njemačkog jezika.Mi za to vrijeme tražimo smještaj, poslovne mogućnosti za supružnike, škole ili vrtiće za djecu, prikupljamo sve za licencu i pred kraj tečaja jezika plaćamo preseljenje stvari. Na migracije našeg medicinskog kadra može se gledati i kroz pozitivnu prizmu učenja novih vještina, stjecanja novih iskustava i širenja vidika, jer ih se veliki broj nakon nekoliko godina inozemnog iskustva vrati u Hrvatsku obogaćeno novim znanjima i vještinama. Primjeri i priče upravo takvih slučajeva, redovito pune i hrvatske medije, zaključuje Zrinka Stanić.