“Hranom do zdravlja”: Kako proizvesti što više i što kvalitetnije hrane?
Skup traje dva dana u prostorijama Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, a okupio je istaknute stručnjake iz šest država koji se bave ovom, sve važnijom i utjecajnijom tematikom
U organizaciji Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek jučer je u Osijeku počeo 14. Međunarodni znanstveno-stručni skup „Hranom do zdravlja“. Skup traje dva dana u prostorijama Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, a okupio je istaknute stručnjake iz šest država koji se bave ovom, sve važnijom i utjecajnijom tematikom.
Predsjednik Organizacijskog odbora ovog skupa i dekan Prehrambeno-tehnološkog fakulteta prof. dr. sc. Jurislav Babić kazao je da je cilj ovogodišnjeg Skupa okupiti eminentne stručnjake iz akademske zajednice, stručnjake iz industrije, nutricioniste, prehrambene tehnologe, farmaceute, liječnike i sve druge kojima su u fokusu interesa hrana i utjecaj hrane na zdravlje, u bilo kojem aspektu. Njihov broj i pripadnost različitim znanstvenim i stručnim područjima potvrđuju važnost teme i daju posebnu interdisciplinarnost ovome Skupu.
Otvorenju skupa nazočio je i zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić. Čestitao je i organizatorima i sudionicima znanstveno-stručnog skupa te poželio da zaključci konferencije budu konkretno primijenjeni u gospodarstvu.
– Konferencija „Hranom do zdravlja“ puno govori o novim procesima u proizvodnje hrane, a prije svega je prilika za razmjenu iskustava na znanstvenoj razini osoba koje se bave ovim područjem. Prilika je to i za novo umrežavanje, da ljudi koji su aktivni u tom području prenesu svoja znanja na gospodarstvo koje će se baviti proizvodnjom hrane. To je osobito važno za proizvodnju hrane koju u Slavoniji i Baranji smatramo temeljem s obzirom na naše resurse, prije svega poljoprivredno zemljište i potom proizvodnju životinja, što sve zna biti dosta ugroženo pojedinim procesima i komplikacijama – rekao je zamjenik župana Josip Miletić.
Rektor Sveučilišta J. J. Strossmayer prof. dr. sc. Vlado Guberac upozorio je da se zbog rata u Ukrajini u zadnje dvije godine najčešće u javnosti govori o energiji i hrani. Zadovoljan je što su u rad konferencije uključene gotovo sve članice Sveučilišta i da im je temeljna želja da kroz znanstvena istraživanja, nove spoznaje i rezultate predlože kako proizvesti što više i što kvalitetnije hrane u agroekološkim uvjetima koji su svake godine sve nepovoljniji i teži.
– Hrvatska gospodarska komora daje potporu konferenciji jer se nalazimo u vremenu brojnih izazova pred prehrambenom industrijom. Današnji potrošači žele živjeti duže i zdravije te konzumirati hranu u skladu sa svojom životnom dobi i životnim stilom. Isto tako primjećujemo trendove da se sve više konzumira hrana u sklopu održive prehrane, znači koja je proizvedena uz minimalni ugljični otisak i minimalni utjecaj na okoliš i klimatske promjene. Tu su i brojne inovacije – kazao je Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević te naglasio temeljne probleme u traženju odgovora hoće li prehrambena industrija odgovoriti na te izazove. Naime, kako je rekao, Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe, samo prošle godine ostvaren je vanjskotrgovinski deficit više od 1,4 milijardu eura u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i taj trend se nastavlja. Zatim problem je cijena hrane, čije je povećanje više od 10 posto, što je najviše u Eurozoni i predstavlja udar na najsiromašnije stanovništvo kojemu je zdrava prehrana postala nedostižna. Treći problem je niska produktivnost prehrambene industrije koja je manja od 50 posto prosjeka EU.
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?