Hrvatskoj nedostaje pedijatara, što otežava roditeljima osiguravanje pravilne skrbi za dijete

Dalmatinski pedijatri su na sastanku u Kninu, pridružujući se proslavi Dana grada upozorili da u Hrvatskoj nedostaje 60-ak pedijatara, priopćilo je Hrvatsko pedijatrijsko društvo.

Istaknuli su i kako zdravstvena zaštita treba biti lako dostupna i kvalitetna, a poticanjem zdravog načina života i prehrane gradimo zdravije društvo.

“Rezultati pedijatrijske skrbi u Hrvatskoj se ne razlikuju od visokorazvijenih europskih zemalja čija izdvajanja za zdravstvo nadmašuju naša. Stoga je i dalje potrebno podržavati cjelovitu preventivnu i kurativnu skrb djece. Nažalost, roditelji su sve češće u nemogućnosti odabrati pedijatra kao liječnika primarne zdravstvene zaštite koji će skrbiti o njihovom djetetu”, istaknuo je predsjednik dalmatinskog ogranka Hrvatskog pedijatrijskog društva Joško Markić.

Kaže kako u dosta pedijatrijskih ambulanti primarne zdravstvene zaštite rade umirovljeni pedijatri, a rad bolničkih odjela se uspijeva organizirati zahvaljujući ogromnom broju prekovremenih sati. Posljedica je to loše organizacijske i kadrovske politike posljednjih godina, smatra Markić.

Ističe kako je optimalna, lako dostupna i kvalitetna zdravstvena skrb, pogotovo djece i mladih, važan segment pozitivne demografske politike te je to i jedini ispravan put prema boljem društvu za sve.

Problem pretilosti u Hrvatskoj

Na sastanku je posebno ukazano na problem pretilosti u Hrvatskoj te iskustva koja je pandemija Covid-19 donijela u područje zdravstvene zaštite djece i mladih.

“Jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjeg doba, u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj upravo su prekomjerna tjelesna masa i debljina. Ta stanja uhranjenosti prepoznata su kao rizični čimbenici za razvoj svih pet danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti – kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, nekih karcinoma, kronične opstruktivna bolest pluća te mentalnih poremećaja”, rekla je Sanja Musić Milanović, specijalistica epidemiologije u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i voditeljica projekta “Živjeti zdravo”.

Navela je kako je po podacima Europske inicijative praćenja debljine u djece, prema preliminarnim rezultatima iz 2019. vidljivo da svako treće dijete u dobi od 8 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Problem je izraženiji u dječaka (36,9 posto) nego u djevojčica (32,7 posto), a među dječacima u dobi od 8 godina, najviše dječaka s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom je u mediteranskom dijelu Hrvatske, njih čak 41,6 posto, upozorila je Musić Milanović.

Napomenula je i da je udio djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u razdoblju od 2015. do 2019. najviše porastao u mediteranskom dijelu Hrvatske, sa 27,3 na 33,1 posto u zadnje četiri godine.

“Ako usporedimo te podatke s podacima Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvatska se nalazi na visokom petom mjestu po udjelu djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Zanimljivo je istaknuti da se ispred Hrvatske na toj ljestvici nalaze mahom mediteranske zemlje, Španjolska, Grčka, Italija te Malta”, istaknula je Musić Milanović.

Napominje da su redovita tjelesna aktivnost te pravilna i raznovrsna prehrana već od djetinjstva važne odrednice zdravlja. To je, kaže i ulaganje u budućnost.

“Stoga se aktivnosti usmjerene promicanju aktivnih stilova života protežu velikim djelom Nacionalnog programa ‘Živjeti zdravo’ kojim se informira, educira i senzibilizira građane svih dobnih skupina o pozitivnim aspektima zdravih stilova života, pravilnoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti, prevenciji debljine te očuvanju i promicanju mentalnog i spolnog zdravlja”, poručila je Musić Milanović. Istaknula je da je za učinkovitu provedbu tih aktivnosti potrebno sveobuhvatno djelovanje.

Predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva Aida Mujkić rekla je kako je tijekom pandemije COVID-19 postalo vidljivo koliko je opasno višegodišnje zanemarivanje javnozdravstvenih službi i njihovo smanjeno financiranje.

(Hina)

foto: unsplash