Jedna nova i tri modernizirane gradske postaje za kvalitetu zraka: Dvije u Osijeku

Sredstvima strukturnog projekta AIRQ – Proširenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka (KK.06.2.1.02.0001) do sada su izgrađene jedna nova (Osijek-2) i rekonstruirane tri postojeće gradske postaje (Kutina-1, Osijek-1, Slavonski Brod-1) državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka kojima upravlja DHMZ.

Svi onečišćivači mjere se automatskim analizatorima. Podaci s ovih postaja dostupni su na portalu Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj koja je u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Na sve četiri postaje (Kutina-1, Osijek-1, Osijek -2, Slavonski Brod-1) postavljeni su analizatori za praćenje koncentracija lebdećih čestica PM₁₀ i PM_2,5. Na postajama Osijek-2, Slavonski Brod-1 i Kutina-1 prate se koncentracije sumporova dioksida (SO₂), dušikovih oksida (NO_x) i prizemnog ozona (O₃). Koncentracije benzena i crnog ugljika prate se na postajama Slavonski Brod-1 i Osijek-2, mjerenja sumporovodika (H₂S) na postajama Slavonski Brod -1 i Kutina -1, amonijaka (NH₃) na postaji Kutina -1 i ugljikovog monoksida na postaji Osijek-2.

Općenito, a prema nadležnostima i Zakonu o zaštiti zraka (NN127/19) koji će se onečišćivači mjeriti na kojoj postaji određuje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. U svrhu zaštite zdravlja i ljudi državna mreža za trajno praćenje kvalitete zraka sastoji se od nekoliko vrsta postaja. Postaje se po tipu područja dijele na gradske, prigradske i ruralne, a po izvorima emisija na prometne, industrijske i pozadinske. Na svakoj od postaja mjere se oni onečišćivači za koje je postaja reprezentativna (npr. amonijak se mjeri samo u Kutini obzirom da je on nusproizvod industrije umjetnih gnojiva). Postaje imaju i različitu prostornu reprezentativnost (npr. od nekoliko km² za gradske do 1000 km² odnosno 10000 km² za ruralne pozadinske lokacije).

Crni ugljik se za sada mjeri samo indikativno, ali postoji mogućnost da da će se u skoroj budućnosti trebati mjeriti, jer je on najbolji pokazatelj zastupljenosti česticama manjim od 1 µm, a koje nastaju izgaranjem biomase, te se točnije onda može reći koliko kućna ložišta doprinose kvaliteti zraka.

Započela je modernizacija postaje Sisak, a zatim bi se, prema planu, trebala u modernizirati postaja Desinić. Nakon toga preostaje još izgradnja pet novih (Zagreb-4, Split-2, Split-3, Krk, Žarkovica) i modernizacija 13 postojećih postaja za trajno praćenje kvalitete zraka (Zagreb-1, Zagreb-2, Zagreb-3, Rijeka-2, Višnjan, Pula, Parg, Plitvička jezera, Vela Straža (na Dugom otoku), Polača, Hum (na Visu), Opuzen i Kopački rit).

Projekt AIRQ provodi DHMZ u partnerstvu s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada. Ukupna procijenjena vrijednost projekta je 125.123.500,00 kn, od toga 85 % financira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 15 % Republika Hrvatska iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Projekt AIRQ provodi se od 2017. godine, a glavne aktivnosti na projektu podijeljene su na 5 glavnih komponenata od kojih su neke dovršene. Dovršena je komponenta 3 na kojoj je modernizirana oprema kemijskih laboratorija DHMZ-a i IMI-ja, zatim je gotovo dovršena komponenta 4 kojom je modernizirana oprema umjernog laboratorija DHMZ-a i dio komponente 5 kojom je nabavljeno superračunalo DHMZ-a.

Ostatak komponente 5 kojom se, između ostalog, nadograđuje računalna infrastruktura DHMZ-a u završnoj je fazi kao i dijelovi komponente 2 kojom se uspostavlja sustav za modeliranje kvalitete zraka i izradu modela za procjenu prizemnih koncentracija onečišćujućih tvari u zraku. Ispunjavanjem ugovorenih obaveza izgradnje i modernizacije mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka realizirat će se i komponenta 1.

Dovršetkom svih komponenata, završit će projekt AIRQ odnosno unaprijedit će se sustav upravljanja i praćenja kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj. Postići će se učinkovita kontrola i upravljanje kvalitetom zraka u urbanim sredinama, zonama i aglomeracijama.

Planirano je da u 2023. godini udio stanovništva Hrvatske obuhvaćen podacima o kvaliteti zraka u urbanim područjima poraste s 50 % (prije projekta) na 100 %. Dio koji neće biti pokriven mjerenim vrijednostima kvalitete zraka bit će pokriven modeliranim.

Poboljšana kontrola kvalitete zraka doprinijet će lakšem donošenju odluka o mjerama zaštite zraka koje će rezultirati smanjenjem broja smrtnih slučajeva, smanjenjem oboljenja (glavobolja, astma, upala pluća, druge respiratorne bolesti, srčani udar) i njihovih troškova liječenja te ostalih popratnih troškova.

Rješavanjem ovog središnjeg problema projekt doprinosi i rješavanju općeg cilja, odnosno modernizacijom mreže za trajno praćenje kvalitete zraka unaprijedit će se sustav upravljanja i praćenja kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj i Europi sukladno Direktivi 2008/50/EZ, Direktivi 2015/1480 i Direktivi 2004/107/EZ.

foto: DHMZ