Mišević: U zadnjih pet godina imam više od 300 presuda na korist liječnika koji su tužili poslodavca zbog prekovremenih sati

“Samo primjereno plaćen radnik je zadovoljan radnik. Ovo nije novina niti su zdravstveni radnici iznimka, unatoč neosporno humanoj strani posla kojim se bave”, rekla je odvjetnica Sanja Mišević, gošća u emisiji Zdravi eter HRT Radio Osijeka.

Pitanje koje se postavlja zadnjih nekoliko mjeseci, pa i godina, je zašto iz države odlaze zdravstveni djelatnici, tj. tehničari, medicinske sestre i liječnici. Jesu li u pitanju mala plaća, loša organizacija, poremećeni međuljudski odnosi ili nešto drugo?

Odvjetnica Mišević u zadnjih pet godina ima više od 300 pravomoćno donesenih presuda, gdje su liječnici tužili svoje zdravstvene ustanove zbog prekovremenih sati, a na korist liječnika. Na ovaj način je sudstvo zaista zauzelo svoj stav o cijeloj situaciji.

Mišević napominje kako je od 2015. godine opetovano pokrenula parnične postupke jer se zdravstvenim radnicima prekovremeni sati ne obračunavaju sukladno važećem kolektivnom ugovoru, sukladno važećem zakonu o radu, ali i sukladno velikom broju međunarodnih propisa, odnosno prava EU, koja smo obvezni primjenjivati kao članica Europske Unije. Početkom 2017. donešene su prve pravomoćne odluke, a sudovi do danas ustraju u jedinstvenom stavu: prekovremeni rad u zdravstvu pogrešno se obračunava. Zašto je tako?

“Svi ćemo mi biti pacijenti, samo je pitanje kada!”

Svaki radnik u zdravstvu ima dodatak za posebne uvjete rada. To je propisano kolektivnim ugovorom. U 2013. godini su sindikati i Vlada pregovarali i dogovorili dodatak za posebne uvjete rada. Taj postotak je različit s obzirom na kojem radnom mjestu se radnik nalazi. Ako uzmemo za primjer radiologa, kojeg navodi Mišević, on ima posebne uvjete rada jer se zrači, a taj postotak iznosi 25%. Poslodavac ga obračunava u redovnoj satnici. Čim nastupi prvi prekovremeni sat i svi ostali nakon toga poslodavac ih obračunava bez dodatka kao da je u pitanju neki drugi posao, a ne isti zbog kojeg radniku treba biti osiguran taj dodatak.

Prekovremenih sati zdravstveni radnici odrađuju nezakonito mnogo zato što ih je malo, a malo ih je zbog toga što, između ostalog, nisu dovoljno plaćeni i iseljavaju iz države.

Dežurstvo, pravno gledano, nema nikakvu posebnu kategoriju i može biti dio redovne satnice isto kao i prekovremene. Radi se u istim uvjetima, ali jedni imaju dodatak dok drugi nemaju. To se događa u cijelom našem zdravstvenom sustavu, iako nema smisla.

Hrvatski zdravstveni djelatnici u prosjeku rade do 750 prekovremenih sati više nego što je zakonom dopušteno!

Prema pozitivnim zakonskim propisima radnik smije raditi do 180 prekovremenih sati godišnje, a zdravstveni radnici do 250 sati. Naši zdravstveni radnici u prosjeku rade između 500 i 1.000 prekovremenih sati godišnje.

“Koji građanin želi da ga operira kirurg kojem je to 854. prekovremeni sat u toj godini? Kirurg koji protiv svog poslodavca vodi spor, jer za taj posao nije adekvatno plaćen. Kirurg koji dolazi u salu znajući da je podcijenjen, da mu netko stavlja ruku u džep, da mu je u tijeku spor i da nakon operacije mora zvati odvjetnika”, pita se odvjetnica Mišević.

Nastavlja navodeći kako mediji uglavnom prenose velike iznose koji liječnici dobivaju za svoj rad, a ne prenose i broj sati kojeg ti liječnici odrađuju. Postavlja se pitanje zašto se ne naglasi da je njihov odrađen broj sati za duplo veći od redovnog mjesečnog broja sati.

Nije problem u previše prekovremenih, problem je u neadekvatnom plaćanju istih

“Zamislite medicinsku sestru koja radi s 900 prekovremenih sati godišnje unatoč činjenici da ne smije imati preko 250. Te iznose nije nitko izmislio, oni su posebno računati kroz razna znanstvena istraživanja o tome na koji način prekovremeni rad utječe na nečiju učinkovitost, pažnju i zdravlje. Zdravstveni radnici se ne bune zbog prevelikog broja prekovremenih sati, jer je to način da zarade čestitu plaću u ovoj državi, ali se itekako bune kada im taj rad nije adekvatno plaćen”, napominje Mišević.

Podsjetimo, trenutni važeći kolektivni ugovor sklopljen je 2013. godine. Vlada je poslala sindikatima prijedlog kolektivnog ugovora na kojemu je pisalo: “U prekovremenom radu neće se obračunavati dodatci, između ostalog i dodatak za posebne uvjete rada.” Svi su sindikati odbili potpisati takav kolektivni ugovor i inzistirali da se takva odredba makne, a što se na kraju i učinilo. Ugovor je potpisan bez te odredbe. Međutim, u prvom sljedećem obračunu plaće, dodatci na prekovremeni rad nisu uzeti u obzir, tj. nisu obračunati.

Plaću ne određuju ravnatelji, plaća se obračunava prema centralnom obračunu plaća, tj. COP-u. Greške koje se događaju nisu do ravnatelja, a najveći je svjedok tome što i pojedini ravnatelji tuže ustanove. Centralni obračun plaća izvršava FINA po nalogu Ministarstva financija.

Sindikati se trenutno bore za veća prava – Danas se ne poštuju ni ona prava koja su dogovorena 2013. godine

“Ekonomski gledano, jeftinije bi bilo zaposliti nove radnike koji će rasteretiti zdravstveni sustav i smanjiti broj prekovremenih, nego isplaćivati sve te prekovremene i još plaćati kazne za nezakoniti broj prekovremenih sati radnika. Pitanje je samo koje radnike? Tko će raditi? Raspisuju se natječaji na koje se ne javlja nitko ili jako mali broj ljudi”, navodi Mišević.

Također je činjenica da je jako velik broj zainteresirane djece koja bi htjela pohađati medicinski fakultet, dok su kvote jako male jer nema tko predavati.

Na stranici Hrvatske liječničke komore u gornjem desnom kutu stoji broj liječnika u odlasku, koji je u ovom trenutku dosegao brojku 1.769. Uz sve ove prekovremene još njih toliko je u fazi odlaska iz države.

Činjenica je da se radnici ne usude tužiti poslodavce zbog nekakve odanosti, zbog postojećih odmazda koje poslodavci rade, iako na to imaju puno pravo. Radnici ostaju raditi nevjerojatno mnogo prekovremenih jer bi bez njih njihova plaća bila mizerna za posao kojeg obavljaju.

Cijela se ova situacija prebacila na Vrhovni sud, a za koji mjesec možemo očekivati stav koji će, još jednom, zauzeti pravosuđe.

Izvor: HRT Radio Osijek

foto: pixabay (ilustracija)