Najava predavanja izv. prof. dr. sc. Hrvoja Klasića “Ima li povijesti bez ustaša i partizana”?

U četvrtak, 11. travnja 2024., održat će se osmo popularno-znanstveno događanje u sklopu 12. ciklusa Otvorenog četvrtka kao dijela projekta popularizacije znanosti FUZ&JA Filozofskog fakulteta u Osijeku, naslovljeno Ima li povijesti bez ustaša i partizana? Biti povjesničar u Hrvatskoj, koje će održati izv. prof. dr. sc. Hrvoje Klasić.

Predavanje će se održati u učionici 54 na Filozofskom fakultetu u Osijeku (Lorenza Jägera 9) s početkom u 18 sati te je otvoreno za javnost. Predavanje će se prenositi i preko YouTube-kanala Otvorenog četvrtka, pri čemu će biti omogućeno sudjelovanje u raspravi putem chata.

„A u Saboru jutros isti debilizam, čiji je stari bija Ustaša, a čiji partizan“, žale se TBF-ovci u pjesmi „Smak svita“. Nažalost, „debilizam“ koji spominju nije prisutan samo u Saboru nego i u cijelom društvu, i to svakodnevno posljednjih tridesetak godina. Ponekad se stječe dojam da je hrvatsko društvo opterećenije prošlošću nego budućnošću, tj. da nas više dijele stavovi o događajima na koje nemamo utjecaja nego o događajima koji su tek pred nama i na koje aktivno možemo utjecati. Prošlost ne samo da nas opterećuje nego nas i dijeli. Pritom treba naglasiti da jako mali broj ljudi raspolaže znanstveno utemeljenim povijesnim činjenicama, što većinu ne sprječava da u duhu pjesme Hladnog piva imaju stav (i kad nemaju pojma). Biti povjesničar u takvom društvu veliki je izazov. Nekada s pozitivnim, nekada s negativnim posljedicama. Ispravljati društveno prihvaćene, ali povijesno neutemeljene narative, davati doprinos izgradnji boljeg, demokratičnijeg i tolerantnijeg društva, poticati (mlade) ljude na dijalog i ukazivati da neistomišljenik nije sinonim za neprijatelja trebala bi biti ne samo prava nego i obaveze hrvatskih povjesničara. Unatoč, ili usprkos brojnim neugodnostima, pa i otvorenim prijetnjama. O svojoj karijeri povjesničara, ali i društveno angažiranog intelektualca te o načinima kako bi se po njegovu mišljenju hrvatsko društvo trebalo suočavati s vlastitom (posebno mračnom) prošlošću govorit će profesor Hrvoje Klasić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

O PREDAVAČU:

Hrvoje Klasić rođen je 6. 12. 1972. u Sisku gdje završava osnovnu i srednju školu. Godine 1997. diplomirao je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na istom fakultetu obranio je magistarski rad „Društveno-političke promjene u Sisku 1970-1972.“ i disertaciju pod naslovom „1968. u Jugoslaviji. Društveno-političke promjene u Jugoslaviji u kontekstu svjetskih zbivanja“. Od 1995. zaposlen je kao profesor povijesti na sisačkoj gimnaziji, a od 2003. na Filozofskom fakultetu, na Odsjeku za povijest. Predaje predmete vezane uz svjetsku povijest 20. stoljeća. Hrvoje Klasić dobitnik je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu (2006.), Godišnje nagrade Grada Siska za knjigu Hrvatsko proljeće u Sisku (2006.), nagrade „Svetozar Pribičević“ za unapređenje hrvatsko-srpskih odnosa (2017.), Priznanja za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ (2019.) te Godišnje nagrade Grada Zagreba (2022.). Autor je dokumentarnih serija „Hrvatsko proljeće“ (2010.) i „Nezavisna Država Hrvatska“ (2020.), nastalih u produkciji Hrvatske radiotelevizije te serije „Partizani“ (2024.) u produkciji Al Jazeere. Autor je knjiga Hrvatsko proljeće u Sisku (2006.), Jugoslavija i svijet 1968. (2012.), Bijelo na crno. Lekcije iz prošlosti za budućnost (2019.), Mika Špiljak – revolucionar i državnik (2019.) i Crveno na crno (2021.).