Odnos prema migrantima na hrvatskoj granici na meti kritika dijela europarlamentaraca

U raspravi o humanitarnoj situaciji izbjeglica i migranata na vanjskim granicama EU-a, održanoj u utorak  u Europskom parlamentu, niz zastupnika je oštro kritizirao postupanje hrvatskih vlasti prema migrantima na granici s BiH nazivajući ga “sramotnim”.

U središtu rasprave u Bruxellesu se, pored položaja migranata u kampovima u Grčkoj, našlo pitanje migranata u BiH koji nastoje preko Hrvatske ući u Europsku uniju.

Procjene govore da se u BiH nalazi između sedam i devet tisuća migranata. Oko dvije trećine boravi u prihvatnim centrima u Unsko-sanskoj županiji i u okolici Sarajeva, dok ostali pokušavaju prezimiti spavajući u napuštenim objektima, ali i u šumama u blizini granice s Hrvatskom.

Eurozastupnici, pretežito lijevih i stranaka centra, ustvrdili su da hrvatska policija prema migrantima postupa kršeći njihova prava i ocijenili da je vraćanje migranata u BiH uz upotrebu sile, takozvani ‘pushbackovi’, “sramotno”.

EU mora provesti istragu i zaustaviti takvo postupanje hrvatske granične policije, istaknulo je više eurozastupnika.

Portugalka Isabel Santos je ispred kluba socijaldemokrata (S&D) rekla da odgovornost za nehuman položaj migranata ,uz lokalne vlasti, dijeli i EU zbog “sramotnih postupaka graničnih policija država članica”.

Sophia in ‘t Veld je u ime kluba liberala u parlamentu (Renew Europe) prozvala Komisiju i Vijeće da ne čine dovoljno kako bi riješili položaj migranata i spriječili nasilje nad njima na vanjskim granicama Unije.

Migranti su nasilno vraćani iz Hrvatske u Bosnu a “nezakoniti ‘pushbackovi’ se više ne mogu tolerirati”, rekla je i pozvala na punu istragu tih praksi i Frontexa, EU-ove Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu.

Njen kolega iz kluba Jan-Christoph Oetjen je od Komisije zatražio “neovisan mehanizam nadzora granica jer ne vjeruje hrvatskoj graničnoj policiji”.

Tineke Strik je ispred Zelenih pozvala Komisiju da “okonča nekažnjivost ‘pushbackova'”  a članice da prestanu žmiriti pred njima” , dok je Malin Bjoerk u ime “Ljevice” rekla da druge članice “trebaju Hrvatskoj jasno reći da neće ući u Schengen dok ne prestanu brutalnosti”.

Te brutalnosti nisu “navodne”, ustvrdila je, pozivajući se na 1500 stranica svjedočanstava o njima i zaključila da postoji “sramotno nasilje EU-a na granicama, politike ‘pushbackova’ i izostanak solidarnosti”.

Ressler: neutemeljeni i politički motivirani napadi na Hrvatsku

HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler je u odgovoru na prozivanje hrvatskih vlasti za nezakonito postupanja prema migrantima ustvrdio da je riječ o “neutemeljenim i političkim motiviranima napadima na Hrvatsku, Grčku, Frontex, ali u suštini na europsku politiku zaštite granice”.

“Pravi uzroci ove humanitarne situacije su u propusnim granicama i manjku graničnog i institucionalnog kapaciteta Bosne i Hercegovine, ali i u ne uvijek dovoljnom europskom angažmanu u našem neposrednom susjedstvu”, nastavio je Ressler.

Ocijenio je da EU treba inzistirati na političkoj volji i ulaganjima u BiH na jačanju kapaciteta te države da nadzire svoje granice. “Jedino tako može se izbjeći neprekidno ponavljanje ovakvih patnji koje gaze ljudsko dostojanstvo”, zaključio je.

Tonino Picula iz SDP-a je u raspravi ocijenio da je situacija na granici BiH i Hrvatske “sve gora i dodatno podcrtava nefunkcionalnost institucija Bosne i Hercegovine i dotrajali daytonski sustav”.

EU-ova “financijska podrška je potrebna, ali novčana pomoć neće riješiti u osnovi politički problem”, upozorio je i napomenuo da “Bosna i Hercegovina, Hrvatska i ostale granične zemlje ne smiju nositi teret izostanka dogovora o novom Paktu o migracijama i azilu” u EU-u.

Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson je u uvodu rasprave navela da Komisija i hrvatske vlasti vode “stalan dijalog” te da uskoro očekuje uspostavu neovisnog mehanizma nadzora postupanja na granici.

Kriza s migrantima u BiH je “nepotrebna i mogla se izbjeći da su vlasti u BiH odgovorno reagirale”, rekla je povjerenica te ih pozvala da “pokažu političku volju i nađu dugotrajna rješenja”, uključujući uspostavu smještajnih kapaciteta za migrante na cijelom teritoriju.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić prošlog je tjedna odbio mogućnost da se ilegalni migranti smjeste u kamp Bira u ovom gradu iako ima najbolje uvjete te je potpuno izgrađen i opremljen sredstvima Unije. Nedavno je potpuno protivljenje smještaju migranata na područje Republike Srpske izrazio i predsjedavajući BiH Predsjedništva Milorad Dodik.

Predstavnica portugalskog predsjedništva Vijeća EU-a, portugalska ministrica za europske poslove Ana Paula Zacarias, u svom je obraćanju eurozastupnicima ocijenila da stanje na vanjskim granicama “zabrinjava” te da je za trajno rješenje potrebna reforma sustava azila u EU-u.

(Hina)

Foto: unsplash