ŽIVOT

Peti EFOS Business Forum: visoka cijena energije, niska produktivnost i manjak radnika glavne su prepreke konkurentnosti

Sudionici 5. EFOS Business Foruma u Osijeku upozorili su na visoke cijene energije, nisku produktivnost i manjak radnika kao ključne prepreke konkurentnosti

Objavljeno 26.10.2026
Matija Ivanković

Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 23. listopada 2026. održan je 5. EFOS Business Forum pod nazivom „Geopolitika, energetika i produktivnost: nova pravila konkurentnosti“. Forum je okupio predstavnike poduzeća, akademske zajednice, javnog sektora i strukovnih udruga te otvorio prostor za razgovor o izazovima, prilikama i odgovorima hrvatskoga gospodarstva na nova pravila konkurentnosti. U središtu rasprave bila su pitanja kako geopolitičke promjene utječu na poslovne odluke, što dostupnost i cijena energije znače za konkurentnost te kako povećati produktivnost u uvjetima sve veće neizvjesnosti.

„Peti forum za nas je više od broja. On potvrđuje ono zbog čega smo ovaj format i pokrenuli: potrebu za mjestom na kojem se akademska zajednica i gospodarstvo ne susreću samo protokolarno, nego otvoreno razgovaraju o pitanjima koja doista određuju budućnost naših poduzeća, regije i zemlje. Kao fakultet svoju ulogu vidimo ne samo u poučavanju, nego i u otvaranju prostora za dijalog, povezivanju znanja i prakse te istraživanju pitanja koja su gospodarstvu stvarno važna“, izjavila je prof. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka, dekanica Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

Uvodno predavanje na temu „Energija kao geopolitika: gdje je Hrvatska na novoj karti svijeta?“ održao je Davor Štern, konzultant i bivši ministar gospodarstva Republike Hrvatske.

„Živimo u vremenu kockarske ekonomije. Burze su od nekadašnjeg mjesta susreta ponude i potražnje postale poligon za špekulacije i manipulacije, u kojima cijenu energije diktiraju algoritmi, izvedenice i očekivanja, a ne stvarna fizička roba“, istaknuo je Štern. Smatra da bi cijena nafte bez današnjih geopolitičkih napetosti bila na razini od oko 70 dolara po barelu, što bi bila poštena cijena za gospodarstvo. „Bojim se da se rast cijene neće zaustaviti, a time ni slabljenje europskoga gospodarstva uz rast inflacije, što vodi prema neizvjesnoj budućnosti“, zaključio je.

Nakon uvodnog predavanja uslijedila je panel-rasprava „Konkurentnost pod pritiskom: energija, kapital i produktivnost očima velikih i malih“, koju je moderirala prof. dr. sc. Dubravka Pekanov. Uz Davora Šterna, u raspravi su sudjelovali Sabina Škrtić, predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju Hrvatskog društva za korporativno upravljanje i menadžment, Marijana Baršić Barun, članica Uprave HAMAG-BICRO-a, Jozo Ljubičić, član Uprave Žita d.d. iz Osijeka, Mario Bišćan, član Uprave tvrtke KENDA Manufacturing HR d.o.o. iz Belog Manastira, te Marko Vukobratović, direktor tvrtke Versolvia d.o.o. iz Zagreba.

Panelisti su iz perspektive velikih i malih poduzeća te institucija razgovarali o tome kako cijena i dostupnost energije, pristup kapitalu i produktivnost oblikuju konkurentnost hrvatskoga gospodarstva u vremenu geopolitičke neizvjesnosti. Posebno zanimljiv bio je dio panela u kojem su sudionici jedni drugima postavljali pitanja.

Panelisti su naglasili da geopolitički događaji sve snažnije oblikuju kretanje cijena energenata, zbog čega procjena geopolitičkih rizika mora postati stalna točka dnevnog reda uprava i nadzornih odbora. Kao ključna infrastrukturna prepreka novim energetskim investicijama istaknuti su nedostatni kapaciteti prijenosne mreže i slaba povezanost sjevera i juga Hrvatske, zbog čega su investitori prisiljeni raditi s tehnički ograničenim priključnim kapacitetima. Kako bi nadoknadile nisku produktivnost i manjak radnika, tvrtke se sve više okreću automatizaciji procesa. Većina panelista pritom smatra da umjetna inteligencija u sljedećih pet godina neće smanjiti ukupan broj radnih mjesta, nego će promijeniti strukturu rada i zahtijevati razvoj novih vještina. Na kraju su se i panelisti i publika složili da su visoka cijena energije, niska produktivnost i manjak radnika glavne prepreke konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.

Ovim je susretom EFOS Business Forum još jednom potvrdio ulogu Ekonomskog fakulteta u Osijeku kao mjesta susreta poslovne i akademske zajednice u traženju odgovora na aktualne gospodarske izazove.

Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

VEZANE VIJESTI

Ateizam i sekularizam su do sada rasli dok je religioznost opadala. No sve će se uskoro promijeniti, piše Damir Jurić

Ateizam će teško preživjeti 2030.

Trendovi su bili jasni u cijeloj Europi a i u svijetu: broj religioznih ljudi opada a raste broj ateista, agnostika, Više…

Osječki poduzetnički inkubator već četiri godine posluje bez gradskih subvencija, a kroz njega je prošlo 268 tvrtki koje su 2024. ostvarile 89,3 milijuna eura prihoda

Osječki BIOS slavi 30 godina! 30 godina stvaranja poslovnih priča koje mijenjaju osječko gospodarstvo

Osječki Poduzetnički inkubator BIOS ove godine obilježava 30 godina djelovanja, tijekom kojih je pomogao u razvoju 268 tvrtki. Od nekadašnjih Više…

Osječka tvrtka Mirakul obilježava 20 godina poslovanja, više od 25.000 polaznika i razvoj od prvog seminara s 12 sudionika do međunarodnog tržišta

Osječki Mirakul obilježava 20 godina poslovanja: Od prvog seminara s 12 ljudi do 25.000 polaznika

Osječki Mirakul, jedna od vodećih hrvatskih tvrtki za poslovnu edukaciju i savjetovanje, obilježava 20 godina poslovanja tijekom kojih je njegove Više…

VIŠE IZ KATEGORIJE

U Osijeku je održana četvrta utrka FIND ME, kojom se upozorava na nestanke djece, važnost pravodobne reakcije i nacionalnu liniju pomoći 116 000

Utrka FIND ME podsjetila na 1054 prijave nestanaka djece u Hrvatskoj

U slučaju većeg broja prijava u odnosu na kapacitet pojedine radionice, sudionici će biti uključeni prema redoslijedu zaprimanja prijava

STEMpo – revidirani kalendar aktivnosti za listopad 2026.

Pisinium je u Tinjanu osvojio šampionsku titulu za istarski pršut i sudjelovao u Guinnessovu rekordu koji je okupio 285 uspješnih rezača

Iz Tinjana sa šampionskom titulom i Guinnessovim rekordom: Pisinium dio povijesne priče istarskog pršuta