POLITIKA

Picula pokrenuo natječaj “Kidalicu lažnih vijesti” za srednjoškolce i studente

Nagradni natječaj za srednjoškolce i studente održava se u sklopu projekta edukacije o lažnim vijestima koji je zastupnik organizirao uz podršku svoje političke grupacije

    Objavljeno 25.11.2020
    Darija Kovačić

    Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula u srijedu je pokrenuo nagradni natječaj za srednjoškolce i studente “Kidalicu lažnih vijesti” kojim želi među mladima podići svijest o negativnom utjecaju dezinformacija i uputiti ih kako da prepoznaju lažne vijesti.

    Nagradni natječaj za srednjoškolce i studente održava se u sklopu projekta edukacije o lažnim vijestima koji je zastupnik organizirao uz podršku svoje političke grupacije, Progresivnog saveza socijalista i demokrata. Picula je projekt predstavio na svojem portalu www.toninopicula.com, na svojem Youtube kanalu i Facebook gdje je objavio prvu epizodu iz ciklusa od tri predavanja o lažnim vijestima.

    Uz svako predavanje bit će objavljen po jedan nagradni zadatak a natjecatelji rješenje trebaju poslati na e-adresu [email protected] Glavna nagrada, koju će dobiti pet natjecatelja, je četverodnevni posjet Bruxellesu kada to dopusti epidemiološko stanje.

    „Sve srednjoškolke i srednjoškolce, studentice i studente pozivam da tijekom ovog i sljedeća tri tjedna pogledaju sva predavanja, uključe se u nagradni natječaj, iskidaju lažne vijesti i osvoje atraktivne nagrade. No, pozivam ih i da se aktivno uključe u politiku i promijene svoje životne sredine nabolje“, poručuje Picula, priopćio je ured zastupnika..

    „Čak osamdeset posto građana Hrvatske smatra da su lažne vijesti prijetnja demokraciji i u pravu su. Otvorena demokratska društva, kakvo želimo izgraditi i ojačati u Hrvatskoj, ovise o pristupu građana različitim vjerodostojnim informacijama kako bi mogli informirano sudjelovati u javnim raspravama i izraziti svoju volju kroz slobodne i poštene političke procese. Lažne vijesti delegitimiraju javne institucije, glas stručnjaka te digitalne i tradicionalne medije, otežavajući društvene raspravama temeljene na činjenicama.“, objašnjava Picula.

    Ideja Kidalice lažnih vijesti dijelom je inspirirana i Piculinim članstvom u Posebnom odboru Europskog parlamenta za borbu protiv vanjskog uplitanja u demokratske procese u Europskoj uniji, te Akcijskim planom za borbu protiv dezinformacije, koji je objavila Europska komisija, navodi se u priopćenju.

    Tako su zacrtani i ciljevi Kidalice lažnih vijesti: podići među mladima svijest o negativnom utjecaju dezinformacija; poučiti ih kako da prepoznaju, provjere i dekonstruiraju lažne vijesti (fact checking); informirati mlade o načinima kako se EU bori protiv dezinformiranja, te promovirati i podržati istraživačko novinarstvo među mladima.

    U projekt Piculin ured nije ušao sam, već uz pomoć eksperta Lordana Preloga, osnivača i voditelja virtualnog Muzeja lažnih vijesti, projekta posvećenog svemu što ima veze s lažnim vijestima. Prelog je i predavač koji je uz pomoć svojeg tima pripremio zanimljiva predavanja na temelju kojih su izrađene i prezentacije koje ćete moći preuzeti na zastupnikovim internet stranicama.

    „Politika je središnja i najvažnija ljudska djelatnost (koliko god je neki ignorirali i odbijali se njome baviti), ona uređuje način na koji ćemo se obrazovati i o čemu ćemo učiti, kako ćemo se liječiti, kako ćemo trgovati, hoćemo li smjeti voljeti koga želimo. Zbog svih je tih razloga od presudne važnosti da političke i druge odluke donosimo na temelju provjerenih i potvrđenih činjenica i informacija. Zato smo pokrenuli projekt i nagradni natječaj ‘Kidalica lažnih vijesti’, jer lažne vijesti i dezinformacije u sve većoj mjeri utječu na građane. Uz to, zbog načina na koji algoritmi društvenih mreža ograničavaju građanima da vide i druge izvore informacija, dodatno su podložni manipulacijama“, kaže Picula.

    U Eurobarometrovom istraživanju o online lažnim vijestima i dezinformacijama iz 2018. godine 83 posto ispitanika je izjavilo da lažne vijesti ugrožavaju demokraciju (u RH 80 posto). Iako na europskoj razini ispitanici tradicionalne medije doživljavaju kao najvjerodostojnije izvore vijesti (radio 70 posto, TV 66 posto, tisak 63 posto), u RH je među svim članicama utvrđena najviša razina povjerenja prema web mjestima za video hosting  (RH 43 posto, EU prosjek 27 posto) te druga najviša prema društvenim mrežama (RH 40 posto, EU prosjek 26 posto).

    Riječ je o rezultatima koji ukazuju na potrebu edukacije građana, a najbolje je krenuti s onima koji tek ulaze ili su ušli u svijet politike i samostalnog odlučivanja, stoji u piropćenju.

    (Hina)

    Foto: arhiva

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    Procjene govore da se u BiH nalazi između sedam i devet tisuća migranata.

    Odnos prema migrantima na hrvatskoj granici na meti kritika dijela europarlamentaraca

    U raspravi o humanitarnoj situaciji izbjeglica i migranata na vanjskim granicama EU-a, održanoj u utorak  u Europskom parlamentu, niz zastupnika je oštro kritizirao postupanje Više…

    U izradi nacrta rezolucije sudjelovali su hrvatski zastupnici iz svih zastupničkih klubova Europskog parlamenta

    Zastupnici Europskog parlamenta ovaj tjedan glasaju o obnovi Hrvatske

    Zastupnici Europskog parlamenta glasat će ovaj tjedan o obnovi potresima pogođene Hrvatske i pozvati Komisiju da u suradnji s europskim Više…

    „Svatko zna koliko frustrira kada želite popraviti neki uređaj za koji ste izdvojili dobar dio kućnog budžeta, ali ne možete jer je rezervni dio preskup ili ga nema na tržištu"

    Tijesna pobjeda Biljane Borzan: Zabrana ugrađenih kvarova prošla za dva glasa

    Europski parlament upravo je podržao sve prijedloge potpredsjednice Europskih socijalista Biljane Borzan u Izvješću o održivom tržištu. Kruna je to Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    Veleposlanik Bowman izrazio je suosjećanje sa stradalim stanovništvom i pohvalio napore svih angažiranih

    Iz Kanade stiže milijun i sto tisuća kanadskih dolara pomoći za Hrvatsku

    Procjene govore da se u BiH nalazi između sedam i devet tisuća migranata.

    Odnos prema migrantima na hrvatskoj granici na meti kritika dijela europarlamentaraca

    U izradi nacrta rezolucije sudjelovali su hrvatski zastupnici iz svih zastupničkih klubova Europskog parlamenta

    Zastupnici Europskog parlamenta ovaj tjedan glasaju o obnovi Hrvatske