Pojavila se opasna sredstva za dezinfekciju – Peku ruke i oštećuju kožu

Nakon svih mjera koje su nam okrenule život naglavačke navikli smo na sredstva za dezinfekciju koja koristimo na svakodnevnoj bazi. Ulazak u tramvaj ili autobus, ulazak u banku, trgovinu, poštu, benzinsku postaju i slično slijede nevinu radnju prskanja ruku zaštitnom tekućinom. Ni ne razmišljamo o tome, poprskamo ruke, protrljamo ih i nastavimo svojim poslom.

Međutim, dezinfekcijska sredstva su postala veliki trošak trgovcima pa neki na njemu pokušavaju i uštedjeti koristeći opasne kemikalije i neprovjerene proizvođače, piše Index.

Mirisalo je po kloru, počele su ga peći ruke…

“Kada sam poprskao ruke, osjetio sam jaki miris po kloru, a ubrzo nakon toga me je jako počela peći koža na rukama”, glasi ispovijest jednog sugrađana. Čini se, ako ga nos nije varao, da je u toj trgovini ruke dezinficirao manje ili više razrijeđenom varikinom ili nekim sličnim jeftinim sredstvom koje oštećuje kožu, a u dodiru sa sluznicom može izazvati i ozbiljne zdravstvene probleme.

Dr. Natko Beck: U banci sam se susreo sa sredstvom koje je nevjerojatno smrdilo

“I sam sam se u banci susreo s dezinfekcijskim sredstvom koje je nevjerojatno smrdilo. Kao liječnik isprobao sam i osjetio sve moguće vrste sredstava, ali ovako nešto nikada nisam osjetio”, rekao je dr. Natko Beck.

Otkako se u banci susreo s nepoznatom kemikalijom, dr. Beck se pouzdaje samo u vlastito sredstvo za dezinfekciju koje stalno nosi sa sobom te u rukavice koje navlači prije ulaska u trgovinu ili banku.

Liječnik nosi svoje sredstvo za dezinfekciju

“Ovo je ono što ja mislim da je najbolje. Vlastite rukavice i vlastiti provjereno dezinfekcijsko sredstvo”, rekao je dr. Beck.

Posebno su sumnjiva ona sredstva koja se na ulazu u trgovine nalaze u neoriginalnoj ambalaži, običnim bocama s pumpicom, pa se ni na koji način ne može znati što nam se nudi za pranje ruku. Naravno, ni ambalaža s deklaracijom i sastavom nije potpuno sigurna jer se lako otvori i u nju ulije tko zna kakva kemikalija.

“Ne živimo u savršenom svijetu i sigurno ima onih koji pokušavaju uštedjeti”, zaključio je dr. Beck.

Stožer samo preporučio alkohol, zakon kaže da mora imati deklaraciju

Prema preporukama Nacionalnog stožera civilne zaštite dezinfekcijska sredstva za ruke trebala bi sadržavati najmanje 70 posto etilnog alkohola. I to je sve što kažu. Zakoni i europske uredbe pak propisuju da sva takva sredstva, biocidni pripravci, moraju biti detaljno označeni.

“Neovisno o ambalaži, svaki biocidni pripravak mora biti propisno označen kako bi potrošači dobili informaciju o pripravku koji primjenjuju”, rekli su u Državnom inspektoratu.

Međutim, to najčešće nije slučaj jer trgovine kupuju dezinfekcijska sredstva u velikim pakiranjima pa ih prelijevaju u manje boce bez ikakvih oznaka.

Smrde i peku

“Svašta se stavlja na tržište, a još više toga u boce. Jedna je stvar na polici, a sasvim druga na ulazu. I ja sam se susreo s time da navodna dezinfekcijska sredstva smrde po kompostu ili šljivovici. Te stvari sigurno nisu prošle dermatološka testiranja i njihova dugotrajna upotreba sigurno će ostaviti ozbiljne tragove na rukama onih koji ih koriste. Moja supruga je prije par dana došla iz dućana s pravim opekotinama na rukama i smradom koji se dugo nije mogao isprati s kože. Kome se ona ili bilo tko drugi može požaliti? Dok inspektori dođu, u boci na ulazu će biti neko peto sredstvo”, rekao je dr. Beck.

Na koncu ostaje samo njegiva preporuka: nemojte previše gledati na cijenu i kupite vlastiti provjereni i sigurni proizvod. Ionako ga nećete potrošiti goleme količine.

Još bitnija stvar: koristite rukavice. U njima je možda vruće, ali sigurno vam neće ostaviti opekotine na koži.

foto: unsplash