Petak 13. u 2020. godini? Ove nam godine stvarno nije trebao još jedan

Danas je petak 13., dan koji se smatra nesretnim u tradiciji zapadnog praznovjerja.

Sudeći po ovoj 2020. godini i  svim problemima koje je donijela, zatvaranjima od ožujka i prvog petka 13. u 2020., globalne pandemije i epidemije te sveg ostalog nesretnog, kao da je cijela 2020. jedan petak 13. kojemu nikako dočekati kraj.

U gregorijanskom kalendaru petak 13. može se tijekom godine pojaviti od jednog do čak tri puta. Godine 2020., petak 13. pada dva puta. Strah od broja 13. naziva se triskaidekafobija, dok se strah od petka 13. naziva paraskevidekatriaphobia.

Prvi petak 13. u 2020. godini bio je u ožujku, samo koji nakon što je ministar zdravstva Vili Beroš 11. ožujka 2020. donio Odluku o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovana virusom SARS-CoV-2. Tom je odlukom proglašena epidemija na području čitave Republike Hrvatske. Istoga dana, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je prethodnu epidemiju pandemijom. U mjesecu ožujku, kad je bio i prvi petak 13. ove godine, dogodio se i najjači potres u Zagrebu nakon 1880. godine i to jačine 5,5 stupnjeva po Richteru.

Danas je drugi petak 13. u 2020. godini, a stanje s koronakrizom ne jenjava. Zaključno sa četvrtkom, 12. studenim,  ukupno su u Hrvatskoj  zabilježene 75922 osobe zaražene koronavirusom, od kojih je 925 preminulo, ukupno se oporavilo 58649 osoba od toga 2215 u posljednja 24 sata.

U zapadnom društvu postoji tolika razina praznovjerja vezana uz petak 13., da se neki ljudi drže strogih pravila ponašanja tog dana, tako da, primjerice, izbjegavaju zakazivanje važnih poslovnih sastanaka na taj dan. Vjeruje se kako mijenjanje posteljine ili rezanje noktiju na petak 13. donosi lošu sreću, te je potrebno izbjegavati prijevozna sredstva, oštre predmete i sve što bi na bilo koji način moglo ugroziti život.

Pretpostavlja se kako se panika oko navedenog dana stvorila 1927. godine kad se dogodio drugi najveći krah na burzama. Poslovni neuspjesi i bankroti potaknuli su očajne brokere na bacanje kroz prozore zgrade u Wall Streetu. Budući da ih je bilo mnogo, vjeruje se kako ostali ljudi koji su hodali pored zgrade nisu bili sigurni. Dan je zapamćen kao „crni petak“ i nakon toga je iznova Amerikancima ulijevao strah u kosti, a skepričnost se proširila i na ostatak svijeta, prvenstveno u Europu gdje je petak 13. ubrzo postao sinonim za nesreću.

Strah od petka trinaestog kod ljudi se može pojaviti u različitom intenzitetu; od blage uznemirenosti pa sve do ozbiljnijih anksioznih poremećaja. U psihologiji taj se poremećaj naziva paraskevidekatriafobija od kojega samo u SAD – u pati oko 20 milijuna ljudi.

Kako ne postoji vjerodostojan razlog zbog kojeg bi trebao postojati strah od navedenog datuma koji bi trebao biti nesretan zbog neke više sile, psiholozi upozoravaju kako su oni koji ga se boje zapravo jedini „krivci“ za svoju nesreću. Naime, poznato je kako neki ljudi imaju svoje određene rituale koje ponavljaju kako bi postigli željeni cilj. Na taj način pozitivnim mislima kroje svoju pozitivnu budućnost.

Negativnim mislima i uvjerenjem kako je neki dan nesretan zapravo se podsvjesno potiču nezgode i loša sreća. Na taj način, ljudi koji vjeruju da će im se dogoditi loše stvari izazivaju svoju nesreću, bilo da je u pitanju petak 13. ili bilo koji drugi dan u godini.

U 2021. i 2022. godini petak 13. bit će zabilježen samo jednom, u kolovozu, odnosno, u svibnju. Na nama samima je kako ćemo se postaviti, koliko ćemo čuvati druge i sebe pridržavaju se preporučenih mjera Stožera te vjerujući da je ova “luda” 2020. s današnjim, posljednjim, “najgorim” danom u godini završila i sa krizama, zarazama, bolestima, katastrofama i lošim vijestima.

Foto: screenshot