POLITIKA

Sredstva za oporavak trebaju ojačati EU i za suočavanje s budućim krizama

Europski parlament u utorak je na plenarnoj sjednici raspravljao a tijekom dana će glasati o uredbi o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost

    Objavljeno 09.02.2021
    Darija Kovačić

    Sredstva iz instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU) omogućit će gospodarski oporavak ali trebaju ojačati EU i za suočavanje s budućim krizama, a ne samo za izlazak iz ove koronakrize, istaknuto je u utorak u raspravi u Europskom parlamentu.

    Europski parlament u utorak je na plenarnoj sjednici raspravljao a tijekom dana će glasati o uredbi o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost, ključni dio instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU).

    Temeljna svrha golemih sredstava, za koja će se EU prvi put zajednički zadužiti u tako velikom iznosu, jest pomoći gospodarski oporavak od posljedica pandemije, pojačati otpornost, smanjiti gospodarske i socijalne razlike među članicama, pomoći u zelenoj i digitalnoj tranziciji.

    Instrument EU sljedeće generacije ima ukupno 750 milijardi eura. Najveći dio toga iznosa bit će isplaćen kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, 672,5 milijardi eura, od toga su 312,5 milijardi bespovratna sredstva, a 360 milijardi zajmovi.

    Hrvatska ukupno iz instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU) ima 10,6 milijardi eura. Od toga kroz Mehanizam za otpornost ima 5,94 milijarde eura bespovratnih sredstava i 3,61 milijardi zajmova.

    Nakon glasanja o uredbi o Mehanizmu za oporavak i otpornost u Europskom parlamentu i Vijeće će o tome glasati u sljedećih nekoliko dana, te se očekuje da uredba stupi na snagu 18. veljače. Nakon toga su na redu  države članice koje trebaju izraditi svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost, a koji će biti podloga za povlačenje sredstava.

    “Ne želimo da se fond za oporavak koristi za krpanje rupa u nacionalnim proračunima. Naša gospodarstva moraju postati zelenija, čišća i više digitalna”, izjavio je zastupnik Siegrfried Muresan (EPP, Rumunjska).

    “Mehanizam za oporavak i otpornost dvostruka je pobjeda – ublažava socijalne posljedice pandemije covida-19 kratkoročno, a dugoročno nam omogućava da učinimo veliki korak naprijed u zelenoj i digitalnoj tranziciji”, izjavila je Eider Gardiazabal Rubial (S&D, Španjolska).

    Muresan i Rubial su parlamentarni izvjestitelji za ovu uredbu iz redova dviju najvećih političkih skupina u Europskom parlamentu.

    Uvjet da bi NGEU i Mehanizam za oporavak i otpornost mogli početi funkcionirati jest da države članice ratificiraju odluku o vlastitim prihodima proračuna EU-a, što je jamstvo da se Komisija može na financijskim tržištima zadužiti za 750 milijardi eura.  Hrvatska je bila među prve tri zemlje članica koja je ratificirala tu odluku.

    Do sada su to učinili Cipar, Hrvatska, Slovenija, Portugal, Francuska i Bugarska. Očekuje se da će cijeli postupak ratifikacije biti dovršen u drugom tromjesečju ove godine.

    Države članice trebaju do kraja travnja predati svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost, što je vrlo zahtjevan posao. Komisija je do sada dobila nacrte tih planova od 18 država članica. Države članice imat će slobodu u određivanju prioriteta na što će trošiti predviđena sredstva, ali će pri tom morati ispuniti uvjete koji su definirani na europskoj razini: novac se treba koristiti za investicije, reforme, jačanje gospodarstva i otpornosti na buduće krize.

    U svim nacionalnim planovima najmanje 37 posto sredstava treba biti namijenjen za projekte koje djeluju pozitivno na okoliš i klimu i najmanje 20 posto za projekte digitalizacije. Države članice moći će sa sredstvima iz Mehanizma financirati mjere i projekte provedene između veljače 2020. godine, dakle retroaktivno, do kolovoza 2026. Prema Komisiji, 70 posto bespovratnih sredstava trebalo bi biti ugovoreno do kraja 2022. godine, a preostalih 30 posto do kraja 2023.. Zahtjevi za zajmove moći će se podnositi do kolovoza 2026. godine.

    Sredstva će biti isplaćivana nakon što države članice ispune ciljeve koje su postavile u svojim nacionalnim planovima, s tim da će moći unaprijed dobiti 13 posto sredstava kao predfinanciranje.

    Nakon što država članica dostavi svoj nacionalni plan, Komisija ga treba ocijeniti u roku od dva mjeseca. Nakon toga, nacionalne planove treba odobriti Vijeće EU-a, koje o tome odlučuje kvalificiranom većinom.

    Države članice u svojim nacionalnim planovima trebaju voditi računa o specifičnim preporukama koje Komisija objavljuje svake godine u okviru Europskog semestra. Provedba nacionalnih planova treba ojačati potencijalni gospodarski rast, stvarati nova radna mjesta, osigurati gospodarsku, socijalnu i institucionalnu otpornost.

    Nacionalni planovi trebaju sadržavati ciljeve koji se žele postići kako bi se moglo ocjenjivati dovode li do održivih rezultata. Komisija će ocjenjivati i racionalnost troškova za svaki projekt te tražiti sustave kontrole kako bi se otkrili, spriječili i korigirali slučajevi korupcije, prijevara i sukoba interesa.

    U raspravi je sudjelovalo i četvoro hrvatskih zastupnika.

    Karlo Ressler (HDZ/EPP) istaknuo je da se sada treba usredotočiti na provedbu ove uredbe, koja će biti “ključ oporavka i koja će odrediti budućnost Europe u svijetu nakon pandemije”.

    “Digitalna transformacija i dugoročna održivost nisu stvar izbora nego nužnost, zato ako želimo biti dugoročno relevantni, ako želimo biti akter u stvaranju standarda digitalnog društva koje će biti utemeljeno i na europskim vrijednostima, nužno je kvalitetno iskoristiti 20 posto za digitalnu transformaciju. Ovih  672,5 milijardi eura treba iskoristiti učinkovito  i odgovorno i za stvaranje dodane vrijednosti. Pred nama je ogromna prilika koju ne smijemo propustiti”, rekao je Ressler.

    Tomislav Sokol (HDZ/EPP) ukazao je na nejednake učinke koje je pandemija imala na pojedine države članice, istaknuvši da su posebno pogođene one zemlje koje se u velikoj mjeri oslanjaju na turizam i ugostiteljstvo.

    “Pandemija dovodi do povećanja siromaštva i nejednakosti unutar Europe, a najteži su pogođeni uslužni sektori poput turizma o kojima u velikoj mjeri ovise gospodarstva država članica. Pandemija je povećala i demografske izazove koji su možda najveća opasnost za očuvanje europskog načina života u budućnost, stoga mi je drago da su u konačnom prijedlogu mehanizma usvojeni amandmani koje sam predložio a koji idu za rješavanjem navedenih problema. Najveća pozornost se posvećuje ruralnim područjima, otocima, najudaljenijim regijama i regijama koje se izložene ozbiljnim i trajnim demografskim poteškoćama”, rekao je Sokol.

    Istupi neovisnih zastupnika Ivana Vilibora Sinčića i Mislava Kolakušića bili su na tragu teorija urota koje zastupaju a po kojima je pandemija koronavirusa izmišljena.

    “Restriktivne mjere i lockdown imaju vrlo mršavu znanstvenu podlogu. Politički centri moći donijeli su te odluke slijepo slijedeći Svjetsku zdravstvenu organizaciju. Politika je odlučila da se koriste maske, da nema testiranja na gripu pa prvi put nema gripe nakon više desetljeća, da se koriste nepouzdani PCR testovi. Politika je odlučila da nema autopsije nakon smrti jer zašto bi ljudi imali od srca, raka ili od gripe kada se sve to može pripisati koroni”, rekao je Sinčić

    Kolakušić je rekao da je pandemija izlika da se ljudima oduzme sloboda.

    (Hina)

    Foto: Pixabay

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    "Čim stranica detektira da su iz Hrvatske dobiju ili drugačiju ponudu, više cijene ili im se u potpunosti blokira pristup"

    Borzan: Građani mi se žale da još nisu ravnopravni pri internet kupovini

    Odbor za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta izglasao je zahtjev za poboljšanjem internet kupovine. Kao najvažnije probleme istaknuli Više…

    Flego: "Činjenica je da je zadnji veliki paket europske regulative donesen prije 20-ak godina, stoga je tehnologija danas daleko ispred zakonodavstva."

    Digitalne tehnologije daleko ispred zakonodavstva EU-a

    Digitalizacija EU-a je nužnost, počevši od javne uprave, a u toj tranziciji najveći su izazovi zakonski jer Unija nije svojim zakonodavstvom Više…

    Digitalne potvrde o cijepljenju sadržavati će minimum potrebnih podataka, poput datuma cijepljenja, je li osoba obavila PCR test, ima li antitijela.

    EU: Ograničenja održati, još tri mjeseca do potvrda o cijepljenju

    Države članice EU-a moraju održati ograničenja zbog ozbiljne epidemiološke situacije i prijetnji novih sojeva, suglasili su se čelnici u četvrtak navečer no Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    "Čim stranica detektira da su iz Hrvatske dobiju ili drugačiju ponudu, više cijene ili im se u potpunosti blokira pristup"

    Borzan: Građani mi se žale da još nisu ravnopravni pri internet kupovini

    Bandić je već duže vrijeme imao ozbiljnih problema sa zdravljem.

    Preminuo je Milan Bandić

    Flego: "Činjenica je da je zadnji veliki paket europske regulative donesen prije 20-ak godina, stoga je tehnologija danas daleko ispred zakonodavstva."

    Digitalne tehnologije daleko ispred zakonodavstva EU-a