GOSPODARSTVO

Veliki panel na temu kako ojačati prehrambeni sustav i učiniti ga otpornijim

"Uslijed pandemije suočeni smo s novim izazovima - samodostatnost hrane i lanci opskrbe izuzetno su bitni"

    Objavljeno 15.10.2020
    Ivona Amidžić

    “Od polja do stola: kako ojačati prehrambeni sustav i učiniti ga otpornim na izazove današnjice” – tema je panela koji je organizirala Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske gospodarske komore, piše Radio Osijek.

    “Uslijed pandemije suočeni smo s novim izazovima – samodostatnost hrane i lanci opskrbe izuzetno su bitni. Inače je tendencija u Europi da se ‘kratki’ lanci opskrbe što više intenziviraju, no ne možemo biti zadovoljni u kojem je to obliku prisutno u Hrvatskoj. Ipak kada gledamo trendove u posljednjih godinu, dvije nešto se pokrenulo: od samog organiziranja lokalnih frupa gdje se naš proizvođač povezuje s potrošačem do toga da se više govori o prepoznavanju lokalnih proizvoda kroz sustav  javne nabave. I naš potrošači sve više prepoznaju domaći proizvod koji imaju sljedivost, koji imaju podrijetlo”, rekao je ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Dugalić.

    Dodaje da je kroz analiziranje podataka iz Europske agencije za sigurnost hrane i uz njihove podatke jasno da je europskom potrošaču, kad kupuje, bitno podrijetlo proizvoda.

    “U Hrvatskoj je pak na prvom mjestu sigurnost hrane. No sigurno je kako i jedan i drugi parametar postaju dominantni u odnosu na cijenu  i to su pozitivni pomaci. Ima još puno prostora za bolje pozicioniranje domaćih proizvođača na tržištu i na tome treba raditi, kao i na svijesti potrošača. Kupovinom domaćeg proizvoda, osim kvalitete i sigurnosti takve hrane,  utječe se snažno na  društvo te lanci kratke opskrbe trebaju biti snažniji”, rekao je među ostalim Dugalić.

    Na žalost Hrvatska je po produktivnosti u prozvodnji hrane na europskom začelju, navodi potporedsjednik za poljoprivredu i turizam u Hrvatskoj gospodarskoj komori Dragan Kovačević.

    “Naša je produktivnost na razini 30 posto prosjeka Europske unije. Moramo povećavati i fizički obujam poljoprivredne proizvodnje. Hrvatska je, otkad je članica Europske unije, smanjila fizički obujam proizvodnje za 15 posto. Posebno je zabrinjavajuće što su te brojke u perjanici hrvatske poljoprivrede – stočarstvu manje za čak 23 posto.”

    Valja raditi i na povećanju proizvodnje visokodohodovnih kultura (voće, povrća) te proizvoda s dodanom vrijednošću u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Treba jačati i prehrambenu industriju i finalizaciju proizvodnje: “Nužno je uvoditi nove tehnologije, inovacije te informacijsko-komunikacijske tehnologije u poljoprivredu.”

    foto: unsplash

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    AgroRocks u Osijeku okupio stručnjake iz 40 zemalja i otvorio ključna pitanja izvoza, produktivnosti i budućnosti agrara

    Izvozni potencijali hrvatskog agrara u fokusu šestog AgroRocksa

    Šesto izdanje konferencije AgroRocks održano je 17. rujna na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, ovaj put u sklopu međunarodnog kongresa Više…

    Osijek domaćin Svjetskog kongresa agrarnih novinara uz dolazak 170 sudionika iz 40 zemalja i promociju hrvatske poljoprivrede

    [FOTO] Svečano otvoren Svjetski kongres agrarnih novinara u Osijeku

    Hrvatska je ovih dana međunarodno središte agrarnog novinarstva. U sklopu Svjetskog kongresa agrarnih novinara IFAJ Croatia 2026 koji je sinoć Više…

    Projekt Agrokluba jedini je iz Hrvatske među 22 projekta koje je ove godine za financiranje odabrala Europska komisija

    Zašto se poljoprivreda potiče i kamo odlazi europski novac? Agroklub pokreće veliki projekt informiranja

    Zašto se poljoprivreda subvencionira, kamo odlaze potpore, što od njih imaju građani i kako utječu na proizvodnju, sigurnost i cijenu Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    Šest akademika HAZU-a, 179 autora, 76 radova i više od 400 sudionika otvorenja. Drugi Znanstveni sabor Slavonije i Baranje povezao je ozbiljan znanstveni sadržaj, životna pitanja i otvoren javni dijalog

    Iz Osijeka novi pristup znanstvenom promišljanju razvoja Slavonije i Baranje

    Hrvatska je i dalje jeftinija od Njemačke i Austrije, ali cijene gradnje od 2020. porasle su 64 posto, a stručnjaci upozoravaju na sve veće troškove rada i administrativne prepreke

    Zašto kvadrat nekretnina u Hrvatskoj poskupljuje dvostruko brže nego u Europi?

    Pad kineskog tehnološkog indeksa, golema ulaganja u umjetnu inteligenciju i rast potražnje za zlatom otvaraju pitanje prijeti li američkom tržištu novi financijski potres

    Sprema li se pucanje američkog AI balona? “Kineski kapital sigurnost traži u zlatu”