Danas je Cvjetnica – nedjelja muke Gospodnje

Za katolike je danas prvi dan Velikoga tjedna – Cvjetnica, nedjelja palmi ili Muke Gospodnje.

Današnje misno slavlje počinje ophodom s grančicama, u spomen svečanog Kristovog ulaska u Jeruzalem. U manjoj crkvi ili prikladnom mjestu svećenik blagoslivlja palmine ili maslinove grančice,

Nakon Evanđelja o Gospodinovu ulasku, zajednica u svečanoj povorci kreće prema crkvi kako bi slavila Kristovu žrtvu. Misno je evanđelje Muka koja se pjeva ili čita. Po starom običaju blagoslovljene se grančice ponesu kući gdje se čuvaju zataknute iza križa na zidu, piše o Cvjetnici Radio Osijek.

Službeni latinski naziv Nedjelja palmi o muci Gospodnjoj potječe od jeruzalemskih kršćana koji su se od 4. st. okupljali popodne na Maslinskom brdu, i ondje slavili produženo bogoslužje riječi te uvečer u procesiji, s granama palme ili masline u ruci, ulazili u Jeruzalem. Time su vjernički ponovno uprisutnjivali Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem pred početak muke. Običaj se širio s vremenom po Europi, gdje su vjernici upotrebljavali zelene grane i drugih drveća te ih nakon sudjelovanja u bogoslužju stavljali u svoje domove ili na polja sa željom da Bog od njih odgoni zle sile i nevrijeme. S vremenom je uveden liturgijski blagoslov tih grančica na Cvjetnicu pred svečani ophod kako bi postalo očitije da zaštitna moć zelenih grana proizlazi iz blagoslova Crkve, a ne od nekih magijskih sila.
Mesijanski ulazak u Jeruzalem prvoj je Crkvi bio tako važan da su ga zabilježila sva četiri evanđelista utkavši u izvještaj elemente svoje teologije.

Crvena boja koja je danas dominantna i također nam želi biti još jedna oznaka Kristove muke, ali i boja vatre, Duha Svetoga koji želi u nama upaliti živu vjeru u Gospodina. Prorok Izaija napisao je četiri pjesme o sluzi Jahvinom, proročanstva o čovjeku patniku koji je Isus gotovo doslovne ispunio. Danas čujemo i treću po redu gdje spominje bičevanje i pljuvanje. Ali svako ovo čitanje završava optimistično, jer pravednik, onaj koji su u Boga uzda, ne očajava nikako. Veli prorok: Zato učinih svoj obraz k’o kremen i znam da se neću postidjeti.

Poseban običaj se događao za Cvjetnicu. To je običaj djevojačkog umivanja u proljetnome cvijeću, koje je ubrano u polju ili ispred kuće te stavljeno u lavor a i bunar je bio posebno okićen. Time se željla dati počast vodi i cvijeću, mladosti i proljeću.

Foto: unsplash