Društvena klima, zakoni i nacionalni konsenzus ključni za demografski oporavak Hrvatske

U organizaciji časopisa Komunal u zagrebačkome hotelu Westin održana je prošli tjedan konferencija pod nazivom „Lokalne demografske i razvojne mjere“.

Ključne teme skupa bile su lokalne mjere za poboljšanje kvalitete života i ostanak mladih, negativni demografski trendovi, nedostatak radne snage i utjecaj na gospodarstvo, poticanje useljavanja i rasta nataliteta, demografska revitalizacija ruralnih, potpomognutih i brdsko-planinskih područja, stvaranje jednakih prilika u cijeloj Hrvatskoj i potencijal hrvatskog iseljeništva.

Nakon uvodne prezentacije o međuovisnosti strateškog razvoja i demografije koju je iznio demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc, uslijedili su tematski govori i rasprave u kojima su sudjelovali zastupnici u Europskom parlamentu Sunčana Glavak i Karlo Ressler, državna tajnica u Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade Željka Josić, saborski zastupnici te predstavnici više županija, gradova i općina iz cijele Hrvatske.

Na konferenciji je sudjelovao i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić.

Kako je uvodno rečeno, Hrvatska u posljednjem desetljeću zabilježila katastrofalan pad broja stanovnika. Posebno je šokantna činjenica da nema županije koja je zabilježila rast te da je svega osam gradova u cijeloj Hrvatskoj imalo pozitivan prirodni prirast. Isto tako, samo tri grada u Hrvatskoj imaju više od 100.000 stanovnika – Zagreb, Split i Rijeka, dok je Osijek pao na 96.848 stanovnika. Depopulacija nije štedjela nikoga, pa sve županije bilježe pad broja stanovnika. Najmanji pad je u Gradu Zagrebu (-2,54%), dok najveći pad bilježe Vukovarsko-srijemska (-19,54%), Sisačko-moslavačka (-18,49%) i Brodsko-posavska županija (-17,53%). Popis je pokazao i kako u čak 191 naselju diljem Hrvatske više ne živi nitko, dok svega osam gradova bilježi rast broja stanovnika.

Konferencija je stoga zamišljena kao platforma za raspravu o dobrim i lošim demografskim mjerama u domeni lokalne i regionalne vlasti, uspješnim primjerima JLS, kao i mogućnostima revitalizacije najteže pogođenih područja u RH. Tražili su se odgovori na pitanja što mogu i što čine jedinice lokalne i regionalne samouprave u zaustavljanju negativnih trendova, odnosno depopulacije.

– Probleme iseljavanja i demografije ne može riješiti niti jedan grad ili županija posebno. Zavaravaju se svi koji misle da će ili može riješiti županija ili grad jer za to nemaju ni poluge ni financijsku moć, a promjene u demografskim trendovima koje su nastale 90-ih godina negativne su do danas. Promjena se može dogoditi isključivo uz nacionalni politički konsenzus o tomu kako se boriti protiv ovakve demografske pošasti. Drugo, do sada su bez ljudi najviše ostale županije koje su granične s BIH, Srbijom ili Mađarskom, a najmanje Grad Zagreb i velika središta. To pokazuje trend koji nije dobar i potrebno je donošenje zakona u vezi ruralnih i pograničnih područja, gdje je smanjenje broja stanovnika i pitanje nacionalne sigurnosti. Treće je promjena klime u državi. Ljudi moraju vidjeti budućnost i razlog ostanka u Hrvatskoj, moraju vidjeti zašto i na koji način svoju obitelj ovdje podizati i graditi budućnost. To su tri stvari koje moramo pod hitno mijenjati, one su na neki način vrlo jednostavne, to nije izmišljanje „tople vode“, neke države su to već napravile – uvodno je kazao župan Ivan Anušić te istaknuo neke od aktivnosti i mjera koje poduzima u županiji na čijem je čelu.

– Osječko-baranjska županija je jedina u Hrvatskoj koja u potpunosti plaća školski obrok za sve učenike osnovnih škola, to je oko 20.000 učenika, a trošak iznosi 18-19 milijuna kuna. Jedini imamo subvencionirane kredite za mlade obitelji koje kupuju prvu nekretninu, pa dobivaju u potpunosti kredit bez kamate. Isto imamo za poduzetnike, obrtnike i druge koji žele samostalno početi svoj business i također mogu dobiti kredite za koje Županija i JLS subvencioniraju kamate te su krediti za njih praktično bez kamate – kazao je.

Župan Anušić je istaknuo kako su društvena klima, zakoni i nacionalni konsenzus ključni za oporavak demografske slike Hrvatske. Naglasio je da hrvatsko iseljeništvo, poglavito druge i treće generacije koji bi se željeli vratiti i živjeti u Hrvatskoj, predstavlja veliki potencijal koji se može iskoristiti u promjeni demografskih tokova. Na kraju izlaganja iznio je podatke koji donose optimizam:

– Oko 30 % od onih koji su iz Osječko-baranjske županije otišli u Irsku već se vratilo nazad i vraćaju se kontinuirano. Naše gospodarstvo se probudilo, povećali smo broj radnih mjesta i zaposlenih, povećao se BDP-e. Ljudi koji se vraćaju važu kvalitetu života danas u Irskoj, Njemačkoj i kod nas, a ona postaje jednaka ili prilično slična. U ovom trenutku oportunije je vratiti se u Hrvatsku jer su plaće porasle, proširena je lepeza radnih mjesta i može se naći posao, tu su i potpore na koje mogu računati u JLS – poručio je župan Anušić.

foto: OBŽ