GOSPODARSTVO

Hrvatska je jedina zemlja EU izvan eurozone kojoj su lani pali troškovi rada

Najveći rast imao je Portugal

    Objavljeno 03.04.2021
    Darija Kovačić

    Hrvatska je jedina zemlja Europske unije izvan eurozone koja je u 2020. godini bilježila pad troškova rada po satu, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda Eurostata.

    Troškovi rada po satu u EU porasli su prošle godine u prosjeku 3.1 posto, utvrdio je Eurostat. U eurozoni uvećani su 2.9 posto.

    Među državama Unije koje nisu članice eurozone troškovi rada po satu izraženi u nacionalnoj valuti najviše su u 2020. porasli u Mađarskoj, za 7.9 posto. Slijede Bugarska s rastom troškova za 7.8 posto, Češka sa 7.4 i Rumunjska sa 7.2 posto. Najblaže su porasli u Švedskoj i Danskoj, za 1.1 odnosno 2 posto.

    Hrvatska je u skupini zemalja Europske unije koje nisu članice eurozone jedina u 2020. bilježila pad ukupnih troškova rada po satu, za 1 posto, pokazuje izvješće.

    Među članicama eurozone najveći rast ukupnih troškova rada po satu bilježio je Portugal, za 8.6 posto. Slijede Litva i Slovačka gdje su porasli 7.5 odnosno 7 posto. Najblaže su porasli u Luksemburgu, za 0.5 posto, te u Finskoj i Nizozemskoj, za 0.7 odnosno 0.8 posto. Pad troškova rada po satu bilježile su u eurozoni samo Malta, za 4.7 posto, te Cipar i Irska, za 2.7 posto.

    Većina zemalja Unije poduprla je prošle godine poduzeća i radnike programima koji su ublažavali utjecaj pandemije, najvećim dijelom subvencionirani skraćeni rad i privremene otkaze, napominje Eurostat.

    Programi su evidentirani kao subvencije u stavci doprinosa, uz negativan predznak, dodaju statističari.

    Prosječni je trošak rada po satu u EU prošle godine iznosio 28.5 eura te 32.3 eura u eurozoni, prenosi Index.

    U 2019. godini iznosio je 27.7 odnosno 31.4 eura.

    Iznosi prikrivaju ogromne razlike među zemljama pa je tako trošak u Bugarskoj čak sedam puta manji nego u Luksemburgu, pokazuje Eurostatovo izvješće. U Bugarskoj je iznosio 6.5 eura i najniži je među zemljama Europske unije. Slijede Rumunjska s 8 eura i Mađarska s 9.9 eura. U skupini su i Litva i Latvija s 10.1 odnosno 10.5 eura, te Hrvatska s ukupnim troškom rada po satu u 2020. od 10.8 eura i Poljska s 11 eura.

    Među zemljama eurozone najniži su trošak rada po satu bilježile Slovačka i Estonija, od 13.4 odnosno 13.6 eura, te Portugal s 15.3 eura. U Sloveniji i Španjolskoj iznosio je oko 20 eura, a u Njemačkoj, Nizozemskoj i Austriji kretao se između 30 i 40 eura. Najviši je trošak rada po satu u 2020. bilježila Danska, od 45.8 eura. Slijede Luksemburg i Belgija s 42.1 odnosno 41.4 eura.

    Foto: unsplash

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    Hrvatska prvi put domaćin svjetskog kongresa agrarnih novinara koji će okupiti 170 stručnjaka iz 40 zemalja i predstaviti domaću poljoprivredu

    Svjetski kongres agrarnih novinara – 170 novinara iz 40 zemalja upoznat će hrvatsku poljoprivredu

    Hrvatska će ovog rujna prvi put ugostiti Svjetski kongres agrarnih novinara, najveći međunarodni događaj posvećen novinarstvu koje prati poljoprivredu i Više…

    Agresivno reinvestiranje dobiti, jasna struktura i fleksibilan model poslovanja s partnerima omogućili su brz i stabilan razvoj

    Od nule do 80 zaposlenika: Kako su braća izgradila jedan od najbržih sustava u Hrvatskoj

    Priča o uspjehu braće Perko započela je vrlo skromno, ali s jasnom ambicijom. Saša Perko i Dean Perko, danas suvlasnici Više…

    Novi poticaji od 20 milijuna eura, razvoj infrastrukture i promjena navika ključni su za širu prihvaćenost e-mobilnosti u Hrvatskoj

    Od poticaja do punionica: što je potrebno da električna vozila postanu prvi izbor?

    Novi krug poticaja za kupnju energetski učinkovitih vozila za građane, vrijedan 20 milijuna eura, najavljen je na završnoj konferenciji projekta Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    Fond 2. rujna otvara prijave za sufinanciranje obnovljivih izvora energije uz do 50, odnosno 70 posto potpore za kućanstva

    38 milijuna eura za energiju budućnosti: kreću prijave za solare, dizalice topline i baterije

    Hrvatska prvi put domaćin svjetskog kongresa agrarnih novinara koji će okupiti 170 stručnjaka iz 40 zemalja i predstaviti domaću poljoprivredu

    Svjetski kongres agrarnih novinara – 170 novinara iz 40 zemalja upoznat će hrvatsku poljoprivredu

    Završena prva faza rekonstrukcije Ulice bana Jelačića u Višnjevcu, radovi se nastavljaju uz izmjene prometa i javnog prijevoza

    Završena prva faza rekonstrukcije Jelačićeve u Višnjevcu, radovi vrijedni 875 tisuća eura napreduju brže od plana