Tko je odgovoran za štetu kada ju prouzroči umjetna inteligencija?

Izgradnja povjerenja građana i potrošača u umjetnu inteligenciju i pitanje preuzimanja odgovornosti za štetu koju prouzroči moderna tehnologija ključni su izazovi u oblikovanju zakonodavstva EU-a o umjetnoj inteligenciji, istaknuli su europarlamentarci u srijedu.

Europski parlament je u listopadu prošle godine predložio prva europska pravila za regulaciju umjetne inteligenciju i istaknuo da je, osim nedostatka povjerenja potrošača u modernu tehnologiju, glavni izazov u donošenju zakonodavnog okvira utvrđivanje nositelja odgovornosti za štetu koju nanese umjetna inteligencija.

O pitanjima poput onoga je li odgovornost u slučaju nesreće u kojoj je sudjelovao samovozeći automobil na vlasniku, proizvođaču automobila ili programeru, u srijedu je uoči Komisijinog predstavljanja zakonodavnog prijedloga za regulaciju umjetne inteligencije govorio Axel Voss, eurozastupnik iz Europske pučke stranke (EPP).

“Mi se ovdje najviše fokusiramo na visokorizične sisteme. U kontekstu umjetne inteligencije, nije predvidljivo tko može biti njezina žrtva. Ako ste na krivom mjestu u krivo vrijeme, ona vas može oštetiti”, konstatirao je europarlamentarac.

U zakonodavnoj inicijativi “Sustav građanskopravne odgovornosti za umjetnu inteligenciju”, Voss poziva na donošenje pravnog okvira prema kojem bi svi operateri visokorizične umjetne inteligencije snosili isključivu odgovornost za svu nastalu štetu.

Pravila bi se trebala primjenjivati na fizičke i virtualne aktivnosti umjetne inteligencije koje uzrokuju ozljedu ili štetu za život, zdravlje, tjelesni integritet ili imovinu, odnosno uzrokuju znatnu nematerijalnu štetu koja je rezultirala „provjerljivim ekonomskim gubitkom”.

Uoči Komisijinog zakonodavnog prijedloga koji se očekuje danas, 21. travnja, zastupnici Europskog parlamenta su istaknuli da građani moraju biti bolje upoznati s načinom rada umjetne inteligencije kako bi u nju stekli povjerenje.

“Potrošači moraju znati kada se, kako i zašto umjetna inteligencija koristi”, kazala je eurozastupnica Deirdre Clune (EPP), autorica “Izvješća o oblikovanju digitalne budućnosti Europe: uklanjanje prepreka funkcioniranju jedinstvenog digitalnog tržišta i poboljšanje upotrebe umjetne inteligencije za europske potrošače”.

“Nedostatak povjerenja i pouzdanja potrošača može otežati dalekosežnu primjenu umjetne inteligencije”, navedeno je u nacrtu rezolucije europske pučanke.

S njome se složio socijaldemokrat Iban Garcia del Blanco (S&D), izvjestitelj usvojenog teksta pod nazivom “Okvir etičkih aspekata umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija”.

“Umjetna inteligencija je od javnog interesa te ona mora biti povezana s etičkim načelima, ali i poticanjem inovacija”, izjavio je španjolski socijaldemokrat koji u svojoj rezoluciji, između ostalog, upozorava na  “asimetriju između onih koji se koriste tehnologijama umjetne inteligencije i onih koji s njima dolaze u doticaj”.

Blanco poziva Europsku komisiju da predloži novi zakonodavni okvir kojim bi se propisala etička načela i pravne obveze koje treba poštovati pri razvoju, uvođenju i upotrebi umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija u EU-u, uključujući softver, algoritme i podatke.

Budući propisi trebali bi se temeljiti na vodećim načelima, među kojima su umjetna inteligencija usmjerena na čovjeka, sigurnost, transparentnost i odgovornost, mjere zaštite od pristranosti i diskriminacije, pravo na pravnu zaštitu, društvena odgovornost i odgovornost za okoliš te poštovanje privatnosti i zaštita podataka, upozorava Europski parlament u svojim rezolucijama.

(Hina)

foto: unsplash