Od danas nas je 8 milijardi na planetu Zemlji
Prvi ljudi su se razvili prije gotovo 3 milijuna godina danas imamo populaciju od 8 milijardi, bili smo lovci-sakupljači, a danas smo svemirski istraživači
Otkako su se prije gotovo tri milijuna godina u Africi razvili prvi ljudi, globalna populacija je uz prolazne zastoje neprestano rasla. Svijet će danas, po procjenama UN-a, dobiti i osammilijarditog stanovnika.
Prvi ljudi
Najstariji fosili prvih poznatih ljudi stari su 2,8 milijuna godina i pronađeni su u istočnoj Africi. No sve do kraja 19 stoljeća procjene broja stanovnika Zemlje bile su krajnje nepouzdane.
Otprije znamo da su naši preci bili lovci-sakupljači koji su imali manje djece u usporedbi s kasnijom populacijom da bi zadržali svoj nomadski način života.
Usto je i naseljenost bila rijetka s obzirom na to da su lovci-sakupljači trebali mnogo prostora da se prehrane, otprilike deset četvornih kilometara po osobi, tvrdi Herve Le Bras, znanstvenik s francuskog Instituta za demografska istraživanja (INED).
On kaže da je broj stanovnika rastao i tada, ali vrlo, vrlo sporo.
Prvi baby boom
Prvi poznati skok u broju stanovnika zbio se pojavom poljoprivrede u neolitiku, oko 10.000 godina prije nove ere. S poljoprivredom su se razvili i sjedilački način života i mogućnost skladištenja hrane, što je dovelo do rasta prirodnog priraštaja.
“Majke su mogle dojenčad hraniti kašom što je ubrzalo proces odvikavanja od prsa i skratilo vrijeme između porođaja. Drugim riječima, žene su mogle imati više djece”, objasnio je Le Bras.
“Osam milijardi ljudi, to je važna prekretnica za čovječanstvo”, rekla je predsjednica Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda Natalia Kanem, pozdravljajući produženje životnog vijeka i manje smrti majki i djece. “Ipak, razumijem da ovaj trenutak možda neće svi slaviti. Neki izražavaju zabrinutost da je naš svijet prenaseljen. Ovdje sam da jasno kažem da sam broj ljudskih života nije razlog za strah.”
Dakle, ima li nas previše da Zemlja to izdrži?
Mnogi stručnjaci kažu da je to pogrešno pitanje. Umjesto straha od prenaseljenosti, trebali bismo se usredotočiti na prekomjernu potrošnju resursa planete za šta su odgovorni najbogatiji među nama. “Previše za koga, previše za što? Ako mene pitate, jesam li previše? Mislim da nisam”, rekao je za AFP Joel Cohen iz Laboratorija za populacije Sveučilišta Rockefeller. Rekao je da pitanje koliko ljudi Zemlja može podnijeti ima dvije strane: prirodna ograničenja i ljudske izbore.
“Glupi i pohlepni”
Naši izbori rezultiraju time da ljudi troše mnogo više bioloških resursa, poput šuma i zemlje, nego što planeta može obnoviti svake godine. Pretjerana potrošnja fosilnih goriva, na primjer, dovodi do veće emisije ugljikova dioksida, odgovornog za globalno zagrijavanje.
Trebao bi nam biokapacitet od 1,75 Zemlje kako bismo održivo zadovoljili potrebe sadašnjeg stanovništva, prema nevladinim organizacijama Global Footprint Network i WWF-a.
Najnovije izvješće UN-a o klimi spominje rast stanovništva kao jedan od glavnih pokretača povećanja stakleničkih plinova. Međutim, on igra manju ulogu od ekonomskog rasta. “Glupi smo. Nismo bili u stanju gledati u budućnost. Pohlepni smo. Ne koristimo informacije koje imamo. Tu leže izbori i problemi”, rekao je Cohen.
Međutim, on odbacuje ideju da su ljudi prokletstvo na planeti, rekavši da bi ljudima trebalo dati bolji izbor. “Naš utjecaj na planetu puno je više uzrokovan našim ponašanjem nego našom brojnošću”, rekla je Jennifer Sciubba, istraživačica u Wilson Centeru, think tanku.
“Lijenost je i štetno je stalno se vraćati na prenaseljenost”, dodala je, jer to omogućuje ljudima u bogatim nacijama, koje najviše troše, da svale krivnju za nevolje planeta na zemlje u razvoju gdje je rast stanovništva najveći.
“Zapravo, to smo mi. To smo ja i ti, klimatizacija u kojoj uživam, bazen koji imam vani i meso koje jedem noću uzrokuju mnogo više štete.”
Kad bi svi na planeti živjeli kao građani Indije, trebao bi nam samo kapacitet od 0,8 Zemlje godišnje, prema Global Footprint Network i WWF. Kad bismo svi trošili kao stanovnik Sjedinjenih Država, trebalo bi nam pet planeta Zemlje godišnje.
Ujedinjeni narodi procjenjuju da će naš planet do 2050. biti dom za 9,7 milijardi ljudi.
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?