GOSPODARSTVO

Hrvatska u skupini zemalja EU-a koje ne objavljuju podatke o subvencijama za fosilna goriva

Najizdašnije sektor fosilnih goriva podupire Britanija, kroz porezne olakšice i proračunske transfere u vrijednosti 12 milijardi eura godišnje

    Objavljeno 10.09.2019
    Ivona Amidžić

    Članice Europske Unije ne objavljuju cjelovite podatke o subvencijama za fosilna goriva, a Hrvatska je u skupini 10 zemalja koje ih uopće nisu objavile, pokazalo je u ponedjeljak izvješće skupine nevladinih organizacija za zaštitu okoliša.

    Stručnjaci Prekooceanskog razvojnog instituta, Mreže za klimatske akcije i Prijatelja Zemlje analizirali su energetske programe i klimatske planove zemalja EU-a kako bi utvrdili poštuju li obveze o ukidanju subvencija za fosilna goriva.

    Vlade moraju dostaviti konačne planove do kraja godine, s krajnjim ciljem ispunjenja klimatskih ciljeva EU-a za razdoblje do 2030. godine.

    “Kao dio grupe G20 (grupe 20 vodećih razvijenih i zemalja u razvoju), vlade EU-a obvezale su se ukinuti subvencije za fosilna goriva još 2009. godine”, izjavila je glavna autorica izvješća Laurie van der Burg iz organizacije Prijatelji zemlje.

    Te obveze moraju biti pretočene u “konkretne akcijske planove”, dodala je.

    Istraživanje je pokazalo da pet zemalja EU-a – Britanija, Njemačka, Grčka, Poljska i Slovenija – planira uvesti nove subvencije za fosilna goriva do 2030. godine.

    Šest zemalja – Britanija, Bugarska, Danska, Francuska, Mađarska i Nizozemska – tvrdi da ne isplaćuju subvencije za fosilna goriva, navodi se u studiji, suprotno nalazima Europske komisije da gotovo sve članice EU isplaćuju neki oblik potpore.

    Najizdašnije sektor fosilnih goriva podupire Britanija, kroz porezne olakšice i proračunske transfere u vrijednosti 12 milijardi eura godišnje

    Hrvatska se nalazi u skupini 10 zemalja, zajedno s Belgijom, Ciprom, Finskom, Grčkom, Luksemburgom, Poljskom, Portugalom, Slovenijom i Švedskom, čiji energetski i klimatski planovi uopće ne sadrže informacije o subvencijama za fosilna goriva odnosno planove o njihovom postupnom ukidanju.

    “U NECP-u (Nacionalni energetski i klimatski plan) ističu se druge fiskalne mjere, uključujući porez na CO2. Naglašava se također da će od 2021. godine biti uvedeni porezni poticaji kako bi se potaknulo kompanije na uvođenje certificiranog sustava upravljanja energijom”, stoji u izvješću.

    Autori citiraju procjene Europske komisije prema kojima će Hrvatska ove godine isplatiti 120 milijuna eura subvencija za fosilna goriva, što je bio godišnji prosjek u razdoblju od 2014. do 2016. godine.

    Zaključuju da je zbog izostanka službenih istraživanja “transparentnost o subvencijama za fosilna goriva u Hrvatskoj vrlo ograničena”.

    Navode i procjenu EK prema kojoj će Hrvatska za obnovljive izvore energije ove godine isplatiti subvencije od 160 milijuna eura, što odgovara prosjeku za razdoblje od 2014. do 2016. godine.

    Emisije ugljikovih spojeva, nastalih izgaranjem fosilnih goriva, ključni su faktor klimatskih promjena, smatraju stručnjaci. EU je 2015. sudjelovala u sklapanju Pariškog sporazuma, čiji je cilj zadržavanje rasta temperature na Zemlji na manje od dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijske razine.

    (Hina)

    foto: pixabay (ilustracija)

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    Novi poticaji od 20 milijuna eura, razvoj infrastrukture i promjena navika ključni su za širu prihvaćenost e-mobilnosti u Hrvatskoj

    Od poticaja do punionica: što je potrebno da električna vozila postanu prvi izbor?

    Novi krug poticaja za kupnju energetski učinkovitih vozila za građane, vrijedan 20 milijuna eura, najavljen je na završnoj konferenciji projekta Više…

    Šengenski prostor ili, kolokvijalno rečeno, Europa bez granica jedno je od najopipljivijih dostignuća Europske unije i jedan od temelja europskog projekta. Područje je slobodnog kretanja ljudi i roba, unutar kojeg su ukinute kontrole granica za sve putnike, osim u izvanrednim okolnostima

    Hrvatska ulazi u Schengen, od 01.01.2023. uklanjaju se rampe na granicama sa Slovenijom i Mađarskom

    Ministri unutarnjih poslova država članica EU-a i šengenskog prostora donijeli su danas u Bruxellesu konačnu odluku – Hrvatska je od Više…

    Jučerašnja konferencija Znam što jedem tražila je odgovor na pitanja kako izgleda domaća proizvodnja i kako se ona može poboljšati...

    Znate li Vi što jedete?

    U prostoru Hotela Waldinger jučer je održana konferencija pod nazivom Znam što jedem koju su organizirali hrvatski zastupnik u Europskom Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    Prevaranti koriste umjetnu inteligenciju za automatizaciju i personalizaciju napada, no tvrtke sve uspješnije odgovaraju primjenom naprednih sigurnosnih rješenja

    Infobipovo istraživanje pokazuje da tvrtke povećavaju primjenu AI rješenja za zaštitu od porasta automatiziranih prijevara

    U Osijeku osnovana HRSM organizacija koja povezuje proizvođače, industriju i trgovinu s ciljem jačanja domaće proizvodnje svinjskog mesa

    Osnovana Hrvatska sektorska organizacija za svinjsko meso – povijesni iskorak za oporavak domaćeg svinjogojstva

    Novi poticaji od 20 milijuna eura, razvoj infrastrukture i promjena navika ključni su za širu prihvaćenost e-mobilnosti u Hrvatskoj

    Od poticaja do punionica: što je potrebno da električna vozila postanu prvi izbor?