Koje su vrste stabala i lokacije sadnje u Osijeku?
Poznati su gotovo svi detalji kolektivne sadnje u Osijeku, osim jednoga, Osječanima itekako važnoga detalja: o vrstama koje se sade
Iz raznih krajeva Lijepe naše, u okviru građanske inicijative “Dani kolektivne sadnje drveća”, ovih su dana uz fotografije lopata i sadnica, odaslane poruke o značaju svakog posađenog stabla i zelene budućnosti uključenih zajednica.
Hvalevrijedna akcija ozelenjivanja “Zasadi drvo, ne budi panj” svesrdno je prihvaćena i u gradu na Dravi, koji – kao jedini grad u Hrvatskoj s više parkova nego trgova – nosi titulu Zelenoga grada. Poznati su gotovo svi detalji kolektivne sadnje u Osijeku, osim jednoga, Osječanima itekako važnoga detalja – o vrstama koje se sade.
Zbog natprosječno visokih temperatura u listopadu, u Osijeku se akcija kolektivne sadnje realizira dva tjedna kasnije – 8. i 9. studenoga. Osječani će tih dana, uz stručne službe Grada Osijeka, zasaditi 269 stabala na sedam lokacija, dok će preostala 204 stabla Grad Osijek samostalno zasaditi na još 15 lokacija.
Osječki parkovi i ulični drvoredi postat će domovi šarolikim vrstama visokoga i srednje visokoga rasta – od magnolije, japanske trešnje, jasena i hrasta do javora, bagrema, lipe i drugih.
Cjeloviti popis stabala i lokacija sadnje dostupan je ovdje.
Zanimljivo je spomenuti i kako će osječki olimpijac David Šain u Parku Oscara Nemona zasaditi Gupčevu lipu, dok će Robert Seligman, uspješni hrvatski gimnastičar, sadnjom hrasta lužnjaka iz Prašnika udahnuti prašumski život Trgu bana Josipa Jelačića.
Podsjetimo kako su akciju ozelenjivanja površina podržale i Hrvatske šume, donacijom 544 sadnica jasena, hrasta i graba – od kojih će minimalno 200 biti posađeno na području Osijeka. Pridoda li se ta brojka spomenutim sadnicama Grada Osijeka (473 u okviru akcije “Zasadi drvo, ne budi panj” i dodatne 642 ranije planirane sadnice) – osječki zeleni fond bit će bogatiji za oko 1300-1500 stabala.
Prema riječima osječkog dogradonačelnika Borisa Piližote, ta će brojka označiti gotovo tri puta više posađenih stabala na javnim površinama nego što ih je uklonjeno.
“Osijek je grad u parku, zeleni grad. Naši parkovi i urbano zelenilo su nam, uz prometnice, najvažniji segment komunalne djelatnosti. Sadnja stabala važna nam je zbog smanjenja utjecaja klimatskih promjena, ali i nove vizure grada”, istaknuo je Piližota, koji će se i sam pridružiti kolektivnoj sadnji na jednoj od navedenih lokacija.
Detalji o organiziranoj sadnji stabala u Osijeku dostupni su ovdje.
foto: Grad Osijek
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?