GOSPODARSTVO

Španjolska s najnižom stopom smrtnosti u EU-u, Hrvatska u vrhu

Najveći broj smrti, 36%, uzrokovano je bolestima krvožilnog sustava, 26% je posljedica raka a 8% respiratornih bolesti...

    Objavljeno 20.07.2019
    Ivona Amidžić

    Španjolska je sa 829 umrlih na 100.000 stanovnika u 2016. godini zemlja s najnižom stopom smrtnosti u Europskoj uniji, objavio je Eurostat, statistički ured bloka 28 zemalja.

    Nakon Španjolske slijede također mediteranske zemlje Francuska (838 umrlih), Italija (843) i Malta (882).

    „Najniža stopa smrtnosti je u mediteranskim zemljama i to ne samo zbog prehrane bogate povrćem i ribom, nego i zbog načina života“, kaže Manuel Anguita, predsjednik Španjolskog udruženja kardiologa.

    „Jako držimo do društvenog života i zato više izlazimo van, pa se krećemo više od ljudi u nordijskim zemljama koje nas nadmašuju u BDP-u po stanovniku“, dodaje.

    BDP je mjera životnog standarda kojom se izračunava broj proizvedenih roba i usluga u nekoj zemlji u godinu dana.

    Hrvatska šesta po visini stope smrtnosti

    Hrvatska, iako mediteranska zemlja, nije među ranije navedenim državama na posljednjoj listi Eurostata. Ona sa 1.336 umrlih na 100.000 stanovnika zauzima šesto mjesto po visini stope smrtnosti.

    Veću smrtnost imaju Bugarska, koja je s 1.602 umrlih na vrhu liste 28 zemalja, a slijede Latvija, Rumunjska, Litva i Mađarska. Prosjek EU-a je 1.002 umrlih.

    Najveći broj smrti, 36 posto, uzrokovano je bolestima krvožilnog sustava, 26 posto je posljedica raka a 8 posto respiratornih bolesti. Na prometne nesreće i vanjske uzroke otpada 4 posto a po isto toliko i na bolesti živčanog sustava, mentalne i bolesti probavnog sustava.

    U Španjolskoj se niska stopa smrtnosti tumači i visokom očekivanom životnom dobi. Prosječni stanovnik Španjolske umre u 83. godini dok je 80,6 godina prosjek industrijski razvijenih zemalja okupljenih u organizaciji OECD-u.

    Španjolska je nakon Japana s 83,9 godina, druga zemlja u svijetu po očekivanoj životnoj dobi

    „Unatoč ovakvoj privilegiranoj slici Španjolske, izazov s kojim se suočavamo jest kako smanjiti aterosklerozu, što je starenje arterija i nakupljanje loših masti i kolesterola na njihovim stijenkama“, kaže Anguita. Podsjeća da 50 posto stanovnika Španjolske ima previsoku razinu štetnog kolesterola zbog loše prehrane, nedostatka vježbanja, a u nekim slučajevima i genetike.

    Od 1970. do 2015. godine životna dob stanovnika u toj zemlji porasla je sa 70 na više od 80 godina. Čak 99,8 posto Španjolaca ima pristup javnom zdravstvenom osiguranju dok je prosjek OECD-a 97,9 posto, podatak je novina El Paísa.

    No tijekom nedavne gospodarske krize te uvođenja vladinih mjera štednje u cilju smanjenja proračunskog deficita, Španjolska je bila u vrhu po rezanju ulaganja u zdravstvo.

    Od 2009. do 2013. godine ulaganja u zdravstvo bila su porasla 0,6 posto dok je u prethodnim godinama bio zabilježen porast od 3,4 posto. Godine 2016. ulaganja u zdravstvo iznosila su 2.800 eura po stanovniku na godinu, što je oko 700 eura manje od prosjeka OECD-a.

    (Hina)

    foto: pixabay (screenshot)

    Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

    VEZANE VIJESTI

    Agresivno reinvestiranje dobiti, jasna struktura i fleksibilan model poslovanja s partnerima omogućili su brz i stabilan razvoj

    Od nule do 80 zaposlenika: Kako su braća izgradila jedan od najbržih sustava u Hrvatskoj

    Priča o uspjehu braće Perko započela je vrlo skromno, ali s jasnom ambicijom. Saša Perko i Dean Perko, danas suvlasnici Više…

    Novi poticaji od 20 milijuna eura, razvoj infrastrukture i promjena navika ključni su za širu prihvaćenost e-mobilnosti u Hrvatskoj

    Od poticaja do punionica: što je potrebno da električna vozila postanu prvi izbor?

    Novi krug poticaja za kupnju energetski učinkovitih vozila za građane, vrijedan 20 milijuna eura, najavljen je na završnoj konferenciji projekta Više…

    Zgrade projektirane za prošlo stoljeće teško podnose ekstremne vremenske uvjete

    Stručnjak upozorava: Naše zgrade su građene za prošlo stoljeće, evo zašto će prve stradati u idućoj oluji!

    Klimatske promjene više nisu teorijska prijetnja daleke budućnosti, već realnost koja svakog ljeta iznova pogađa Hrvatsku. Sve češći i intenzivniji Više…

    VIŠE IZ KATEGORIJE

    KulenDayz u Osijeku okuplja 500 sudionika i donosi više od 60 predavanja o umjetnoj inteligenciji i kibernetičkoj sigurnosti

    18. KulenDayz u Osijek dovodi 500 IT stručnjaka iz Hrvatske, regije i Europe

    Kako izbjeći ključne pogreške pri odabiru konzultanta u predstečaju i zašto iskustvo presudno utječe na ishod postupka i opstanak tvrtke

    Kako odabrati predstečajnog konzultanta: zašto iskustvo odlučuje o ishodu

    Promjena japanske monetarne politike i rast kamatnih stopa mogli bi uzdrmati globalna tržišta i utjecati na dolar i obveznice

    Slab jen, skupi dugovi i kraj dominacije dolara? Zlato dobiva novu stratešku ulogu